Plenković na sastanku s Erdoganom: Konstitutivni narodi u BiH moraju biti jednakopravni, osobito najmalobrojniji Hrvati

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji sudjeluje na samitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), održao je bilateralni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Na slici ministri Tomislav Ćorić i Gordan Grlić Radman, Andrej Plenković i Recep Tayyip Erdogan.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji sudjeluje na samitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), održao je bilateralni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Na slici ministri Tomislav Ćorić i Gordan Grlić Radman, Andrej Plenković i Recep Tayyip Erdogan. foto HINA/ Vlada RH/ ua

“Jedna od tema bila je i Bosna i Hercegovina, pri čemu sam naglasio kako je Hrvatskoj posebno važno da su sva tri konstitutivna naroda u BiH jednakopravna, osobito Hrvati kao malobrojniji“, rekao je premijer Andrej Plenković nakon sastanka s Recepom Erdoganom, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turska, uza sve kritike koje se mogu čuti o vlasti te zemlje, ipak u neku ruku drži ključeve i ima veliki utjecaj na dva politička cilja Hrvatske – ulazak u schengenski prostor koji se prvo mora stabilizirati i otvoriti nakon migrantskog vala, pri čemu Turska ima ključnu ulogu u zadržavanju migranata te odnos prema Bosni i Hercegovini, u prvom redu poštivanje okvira Daytonskog sporazuma, iz čega proizlazi jednakopravnost triju konstitutivnih naroda te izmjenu izbornog zakonodavstva. Stoga su te dvije točke, kao i gospodarska suradnja, bile na dnevnom redu današnjeg sastanka hrvatskog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i turskog predsjednika Recepa Erdoğana.

– Hrvatskoj je posebno važno da su sva tri konstitutivna naroda u BiH jednakopravna, osobito Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod te nam je u procesu dogovora unutar političkih stranaka i institucija BiH važno da se postigne konsenzus i o reformi izbornog zakona, za što sam tražio potporu Turske – kazao je premijer Plenković nakon sastanka s Erdoğanom u turskoj Antaliji u okviru sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Turska ima veliki politički utjecaj u BiH, no ona poštuje okvir Daytonsko – pariškog mirovnog sporazuma, ali naravno da ima bliže i političkom smislu razvijenije kontakte s Bošnjacima u BiH, i sa SDA kao ključnom političkom strankom. – Zato je važno da i Turska i Hrvatska u dijalogu s nama bliskim i prijateljskom institucijama i političkim strankama u BiH tražimo rješenje koji će omogućiti da se svi narodi i građani BiH osjećaju zadovoljni i da imamo legitimnu zastupljenost svih naroda u institucijama – dodao je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druga neuralgična točka – nezakonite migracije, migrantski val 2015. i kasnije kopnenom, zapadnobalkanskom rutom, i njegov utjecaj slabiju protočnost Schengena, kad su države članice EU počele uvoditi kontrole na svojim granicama – utječe i na hrvatski cilj pridruživanju tom prostoru. U ovom trenutku nema ozbiljnijih otpora prema hrvatskom ulasku u Schengen, no većina država članica kaže kako se mora prvo vidjeti cijeli koncept Schengena narušen pandemijom i migrantskim valovima.

Turska pak tu igra ulogu tampon zone, države koja je na svoj teritorij primila milijune migranata, i koja bi ih – prema sporazumu s EU i obilnom novčanom potporom – trebala tamo i zaustaviti i tako spriječiti nelegalne dolaske u EU, no i s tim se Turska poigravala te povremeno prijetila EU puštanjem migranata. – Istočnomediteranska ili zapadno balkanska ruta koja ide kopnenim putem uzrokovala je prije pet, šest godina ogromne političke probleme u EU.

>Starešina: Erdogan nam je pokazao gole bruxelleske careve
>Odnosi SAD-a i Turske na najnižoj razini u pola stoljeća – što je u pozadini toga?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od razloga neuobičajenog funkcioniranja schengenskog prostora je i taj i zato sam rekao Erdoganu kako cijenimo činjenicu da Turske prima milijune ljudi, bilo sa srednjeg istoka i iz srednje Azije. Aranžman između EU i Turske postoji, EU financijski podržava Tursku i vjerujemo da su će se postignuti dogovori poštivati – napomenuo je premijer. Odnosi dviju država su “zadnjih 30-ak godina izrazito kvalitetni i prijateljski”, grade se na političkom dijalogu, ali i na povećanju gospodarske suradnje, trgovinske razmjene, ulaganja, a niz turskih kompanija prisutan je na hrvatskom tržištu, bilo kao investitori ili izvođači, a turske su kompanije zainteresirane da se u posto-covid fazi ta suradnja intenzivira i povećaju ulaganja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.