Premijer Andrej Plenković je na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore rekao kako je Hrvatska ugovorom o pristupanju EU preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i kako je hrvatski strateški cilj da to učini do kraja mandata sljedeće vlade.
Na konferenciji je napomenuo kako je Hrvatska od svih država EU koje su izvan eurozone najmanja po broju stanovnika, ali istovremeno najviše euroizirana. Kao primjer naveo je činjenicu da Hrvati već dulje vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima te računaju i većinom štede u toj valuti.
Premijer je nabrajao prednosti uvođenja eura, kazavši pri tom da će se trajno ukloniti valutni rizik u gospodarstvu te se smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora, tj. da će građani i poduzeća imati manji trošak financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan eurozone.
“Uvođenjem eura trajno će se otkloniti trošak konverzije, dok je, također, za gospodarstvenike važno naglasiti da upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti, kazao je Plenković na konferenciji.
Na Danu hrvatskih financijskih institucija u organizaciji HGK predstavili smo planirane reforme za ulazak 🇭🇷 u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Uvođenjem eura cilj je poboljšati životni standard naših građana te investicijsku klimu koja će omogućiti daljnji rast. pic.twitter.com/v46F1zlCeq
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 12, 2019
Plenković je također iznio podatke da je 46% kredita stanovništvu u kunama s valutnom klauzulom, a da su i poduzeća također bitno povezana s eurom.
Plan je ulazak hrvatske u tečajni mehanizam u drugoj polovini 2020., kako je istaknuo Plenković. U tom tečajnom mehanizmu zemlja će biti oko 2,5 do 3 godine a ulazak u europodručje očekuje se najranije u siječnju 2023. ili siječnju 2024. godine.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović iznio je prednosti uvođenja eura poput smanjenja cijene kapitala, uklanjanja rizika valutne klauzule i potenciijalnog podizanja konkurentnosti izvoznika.
Rekao je i kako euro nije i ne smije biti sam sebi svrha. “Euro nije čarobni štapić i univerzalni lijek gospodarskih problema” – kazao je dodavši da euro treba iskoristiti kao dodatak i generator za realizaciju strateških ciljeva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
