Sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, premijer Andrej Plenković, u HRT-ovoj emisiji Intervju tjedna, izdvojio je tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva. Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Više je puta ponovio je da je njegova Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija. Komentirao je i zabrinjavajući pad broja stanovnika u Hrvatskoj. Izostala su pitanja o koalicijskom parteru koji sudjeluje na skupu koji slavi genocid.
> Nizozemska za sankcije Dodiku i vlastima RS-a: Pogledajte ‘akademiju’ na kojoj je bio Pupovac
Premijer je na početku čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka.
– Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti, poručio je premijer. Pritom je podsjtio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.
Što možemo poboljšati?
Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.
Podsjetio je i kako je internetsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.
Kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije?
– Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standardima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo, kazao je Plenković.
Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je – biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.
Negativno ozračje u društvu, apsurd oko cijepljenja
Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
– Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni, kazao je.
Borba protiv korupcije
– Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.
Neki akteri ‘salama taktikom’ žele demontirati institucije
Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.
– Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi ‘europodručje’, kazao je premijer.
Mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem
Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.
– Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.
Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u.
Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je.
– Više od milijardu kuna, samo u idućoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje. Premijer je kazao kako se ta mjera pokazala izuzetno uspješnom. Od onih koji su je iskoristili – 85 posto poslova koji su njome kreirani radi na tržišnim osnovama bez dotacija države.
Obnova i novac koji nije iskorišten?
– Što se tiče Sisačko-moslavačke usvojili smo posebni program revitalizacije koji uključuje fizičku obnovu i ekonomski razvoj. Uz to lobirali smo iz za gospodarsku kartu potpora – uključujući i Vukovar. Dobili smo situaciju da će sve panonske i sjeverne županije imati potpore za velike poduzetnike 50%, za srednje 60%, a za male 70%. Na Banovini ti brojevi iznose 60,70 i 75. Stvaramo ozračje da investitor pogleda gdje su mu najbolji okviri i odabere područje.
Napomenuo je da će se izgraditi 17 km ceste od Lekenika do Siska te dodao da se u Banovini sintetiziralo sve – ratna stradanja, problemi tranzicijske ekonomije, potres, korona i demografski pad. Dodao je da obavezu ubrzanja obnove imaju ministarstva, ali i lokalne samouprave, te da će Vlada učiniti sve da se sredstva iz EU-a povuku.
Nije ništa propalo, radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi
– Činjenica je da smo u Zagrebu imali efekte progresivne štete i to se treba uzeti u obzir. Medijski odjek je dobila tehnička korespondencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalnu politiku. Sad je izvučeno da je nešto propalo. Nije ništa propalo – radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi, poručio je Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic: Čestitam svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 24. obljetnicu okončanja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Taj 15. siječnja sažima sve one ključne godine i poteze koji su doveli do naše slobode i neovisnosti. pic.twitter.com/kUTblkDRiH
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) January 15, 2022
‘Nigdje premijer ne mijenja ministre, jer tako misli oporba’
– Opozicija je tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. Kad ste u opoziciji možete postati vidljivima – inicijativama za smjenom, pisanjem interpelacijama, stvaranjem cirkusa i divljanjem, pokretanjem inicijativa za referendum koji se odnosi na COVID potvrde. To je više PR oporbe nego pravo djelovanje koje će nešto promijeniti, kazao je Plenković. Dodao je da se toga nagledao i da nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Ponovio je da je njegova Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija.
Slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru
-Ministar Marić i ja ćemo u ponedjeljak predstaviti Zakon o euru. Taj proces traje od početka naših pristupnih pregovora. Obveza članstva u euru je naša obveza iz Ugovora o pristupanju koji je potvrđen referendumom i u Saboru prihvaćen konsenzusom. Očekujem da se na razini EU-a sve odluke donesu praktički do sredine godine. Ideja je da za točno godinu dana bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Od početka rujna bit će istaknute dvojne cijene, a cijele godine građani mogu bez naknade mijenjati novac, kazao je premijer.
Afera ili politički pokušaj destabilizacije HNB-a?
> Plenković o HNB-u: Još uvijek nemam cjelovitu informaciju
> Afera u HNB-u: Predsjednica Odbora za financije traži očitovanje guvernera Vujčića
Što se tiče HNB-a ponovio je stav da Hanfa sve ispita, da se HNB očituje i da o tome raspravu povede saborski Odbor za financije. Sve mora biti zakonito i etično, a moramo vidjeti ima li i ova inicijativa svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. Onih kojima je u cilju da Vlada ne ostvari ono što je planirala ima dosta, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
