Mirovinski fondovi i hrvatska Vlada postigli su dogovor da upravljanje Podravkom preuzme bivša potpredsjednica Plenkovićeve Vlade Martina Dalić, piše Večernji list.
> Pet stvari koje bi Martina Dalić htjela da zaboravite
Martina Dalić Plenkovićev je izbor, “odnosno države” kao vlasnika dijela dionica Podravke, a već duže vrijeme utjecaj Vlade ključan je kod donošenja strateških odluka koprivničke kompanije. Inače, najveći dio dionica drže različiti hrvatski mirovinski fondovi, ali se mirovinci ne smiju međusobno koordinirati niti (nakon zakonski promjena) smiju izravno smiju imenovati predstavnike koji su zaposleni u društvima za upravljanje fondovima, nego odabrane eksperte.
No, može se pretpostaviti i da će i menadžeri mirovinskih fondova podržati izbor Martine Dalić. U srijedu se treba se održati sjednica NO-a na kojoj bi se Martinu Dalić trebalo izabrati za novu čelnicu.
Martina Dalić dolazi na to mjesto s čvrstom podrškom premijera Andreja Plenkovića, koji joj, po svemu sudeći, ipak nije ostao dužan nakon što se Dalić, zbog kritika o netransparentnosti odluka o restrukturiranju Agrokova šutke povukla sa dužnosti, piše Večernji list.
Imenovanje će biti na godinu dana, koliko još traje mandat postojećim članovima uprave Podravke, a o veljači 2022. trebala bi uslijediti potvrda punog petogodišnjeg mandata. Nakon smrti Marina Pucara iz fondovske su industrije kao ‘prirodnog’ nasljednika predlagali svog financijaša Davora Doku, lokalne su vlasti imali svoje favorite, no na kraju presudio je, očito, premijer koji na čelo Podravke stavlja osobu u koju ima veliko povjerenje, ističe Večernji list.
Podsjetimo, bivša Plenkovićeva ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade Martina Dalić predstavila je tijekom 2018. svoju knjigu pod naslovom “Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma”, a knjigu je posvetila ni više ni manje premijeru Andreju Plenkoviću.
Naime, na prvim stranicama knjige objavljena je rečenica premijera Plenkovića iz 2016. godine. Podnijela je ostavku nakon prozivki za sukob interesa i netransparentnost u donošenju najvažnijih političkih odluka pri izradi Lex Agrokora, odnosno zbog afere “Hotmail” i grupe Borg. Ministar gospodarstva poslije nje postao je Darko Horvat, današnji ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
