U kadrovski protočnoj Vladi premijera Plenkovića, ministri gospodarstva osobito su zamjenjivi. Podsjećamo na prethodnike najnovijeg ministra gospodarstva Damira Habijana.
Smjena ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i dolazak Damira Habijana na njegovo mjestu uslijed afere Mreža, podsjetili su javnost još jednom na to kako lako se u vladi Andreja Plenkovića gube ministarske fotelje.
Martina Dalić i Lex Agrokor
Damir Habijan svojim je dolaskom na dužnost ministra zaokružio brojku od 30 kadrovskih promjena od početka Plenkovićevog prvog mandata 2016. godine.
Kako je ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja svakako bilo u tom smislu prilično prometno, podsjetimo tko su sve bili ministri gospodarstva u dva nepuna mandata HDZ-a.
Prva ministrica gospodarstva, točnije: gospodarstva, poduzetništva i obrta, kako se ministarstvo tada zvalo, u prvom mandatu aktualnog premijera bila je Martina Dalić.
Riječ je o protagonistici sage o ministarstvu gospodarstva s vjerojatno najbogatijim životopisom, a sigurno je od početka svoje karijere i javnosti najpoznatija.
Politička karijera Martine Dalić počela je devedesetih godina prošlog stoljeća, kad je 1997 postala pomoćnica tadašnjeg ministra financija Borislava Škegre za makroekonomske analize. Nakon što je HDZ sišao s vlasti, 2000. godine, otišla je raditi u privatni sektor, kako bi se vratila u politiku, odnosno u vladu, pobjedom Ive Sanadera kad se prvi put učlanila u HDZ.
U razdoblju od 2004. do 2012. obnašala je razne dužnosti u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor, da bi se povukla dolaskom Tomislava Karamarka.
U listopadu 2016. godine Martina Dalić dolazi u Vladu Andreja Plenkovića i postaje potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva.
Osobito je, međutim, bio dramatičan njezin odlazak iz Vlade 2018. godine kada se našla usred afere vezane za tzv. Lex Agrokor, kada je, uslijed prozivki za netransparentnost i sukob interesa, podnijela ostavku.
Darko Horvat na meti USKOK-a
Dalić je na mjestu ministra zamijenio Darko Horvat. On je karijeru u izvršnoj vlasti započeo kao ministar poduzetništva i obrta od siječnja do listopada 2016. godine kada je predsjednik Vlade bio Tihomir Orešković, a prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. U Trenutku stupanja na dužnost bio je je potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji.
>Habijan na Odboru; Vučemilović: Vlada je kao protočni bojler; Selak Raspudić: Mogao je biti i ministar kulture
Horvat je u kategoriji dugovječnosti bio jedan od trajnijih ministara gospodarstva. Međutim, to potpuno baca u sjenu njegov odlazak.
Podsjetimo, Horvata je u 2020. godine priveo USKOK po optužbama za zlouporabu položaja i ovlasti. Riječ je bila o slučajevima navodnih manipulacija državnim potporama i pogodovanju pri zapošljavanju.
Premijer Andrej Plenković ga je u srpnju 2020. razriješio dužnosti, a nakon izlaska iz pritvora Horvat se branio kako svjesno nije počinio ništa inkriminirajuće te da se neće više vratiti u izvršnu vlast.
Inače, ovo je slučaj kad su se u Saboru iz redova oporbe mogli čuti identični pozivi premijeru da dade ostavku kakve se čulo i nakon Filipovićevog odlaska s ministarskog mjesta.
Ćorić i Filipović na čelu Ministarstva gospodarstva
Horvatov nasljednik bio je Tomislav Ćorić, koji je ministar gospodarstva i održivog razvoja postao nakon što je obnašao već dvije ministarske dužnosti: bio je prije toga ministar rada i mirovinskog sustava te ministar okoliša i energetike. Karijeru u visokoj politici započeo je 2016. ulaskom u Sabor, kao zastupnik HDZ-a.
Ćorić je s mjesta ministra gospodarstva odstupio u travnju prošle godine, da bi ga zamijenio Davor Filipović koji je uslijed afere Mreža prošli tjedan dao ostavku.
To je u kratkim crtama slijed ministara gospodarstva, od 2016. do danas. Kako se izbori bliže, krajnje je upitno da će i Damir Habijan još dugo ostati ministar te da će se i on naći, bez obzira na ishod, na popisu ministara gospodarstva s vrlo kratkim stažem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
