Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako i dalje ustraje na prijedlogu da Daniel Markić ostane ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Međutim, prijedlog za drugi Markićev mandat blokirao je predsjednik Republike Zoran Milanović, tvrdi Plenković.
“Naša pozicija je identična. Ista ona kao što je bila i prije izbora načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH kada smo mi prihvatili sugestiju predsjednika Republike da to bude Tihomir Kundid. Tada je to trebao biti vrlo jasan quid pro quo (uzajamni ustupci) u odnosu Markić-Kundid”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a, javio je HRT.
Milanović i dalje prihvaća Markića samo kao vršitelja dužnosti, kaže Plenković
Time je odgovorio na upit vezan uz vršitelja dužnosti ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniela Markića. On je 6. svibnja imenovan na tu dužnost do imenovanja ravnatelja, a najdulje na rok do dva mjeseca.
>Milanović predložio Plenkoviću Daniela Markića za v.d. ravnatelja SOA-e
Plenković je u svibnju uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću prijedlog za privremeno produljenje mandata aktualnom ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije Danielu Markiću. Mandat mu je istjecao 5. svibnja, ali je Milanović potpisao rješenje o imenovanju Markića vršiteljem dužnosti ravnatelja SOA-e.
“Naša je pozicija krajnje poznata”, ponovio je Plenković na novinarske upite hoće li o tome razgovarati s Milanovićem. “Mi smo ti koji uvijek poštujemo funkcionalnost institucija. Tako je bilo oko VSOA-e i tako je bilo oko načelnika Glavnog stožera OS RH. Ovdje se blokiranje Markića dogodilo isključivo s njegove strane (predsjednika Republike). Treba pitati onoga tko je blokirao, a ne nas”, poručio je.
Unutarstranački izbori u HDZ-u
Izvijestio je i da je predsjedništvo stranke razgovaralo i o unutarstranačkim izborima koji će se održati 13. srpnja. Rekao je kako su trenutačno u fazi prikupljanja potpisa za predsjednika, zamjenika i četvero potpredsjednika HDZ-a, a oni se moraju predati do petka, 28. lipnja.
Tako bi se od idućeg tjedna predstavili kandidati za novi četverogodišnji mandat. To će, uz Plenkovića, biti Tomo Medved, Oleg Butković, Zdravka Bušić, Ivan Anušić i Branko Bačić. Naveo je i kako za sada nemaju informacije o mogućim protukandidatima.
Plenković je rekao da ne zna što je bilo u pismu predsjednika Zorana Milanovića o osnivanju Vijeća za vanjsku politiku jer “nije bilo ni pročitano”.
Plenković i Milanović i dalje ne razgovaraju ni o vanjskoj politici
“To nije moje pismo, nije bilo ni pročitano. Što se nas tiče, stvari su vrlo jasne. Sve se može itekako dogovarati ako su akteri normalni. Ako nisu, onda je to nešto drugo”, poručio je Plenković. Dodao je da su predsjedniku samo odgovorili da postoje mehanizmi kojima se sve može usuglasiti “kao što se usuglašavalo i prije” kada vijeće nije bilo potrebno.
Milanović je prošlog tjedna rekao da je Plenković odbio njegovu ideju o formiranju Vijeća za vanjsku politiku. To mu je predložio kao zajednički format razgovora o vanjskopolitičkim pitanjima o kojima se Pantovčak i Banski dvori već dulje vrijeme ne uspijevaju dogovoriti.
>Vanđelić o Milanoviću i Plenkoviću: Nula dana u borbenom sektoru, nula u realnom
Plenković je kazao da ne zna kada će se s predsjednikom dogovoriti glede veleposlanika te da “treba biti korektan i normalan”.
Milanović je prošle srijede rekao da Plenković “već dvije i pol godine opstruira sastanke Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu”, što je nazvao “teškom protuustavnom rabotom”. Plenković je te tvrdnje odbacio.
“Što on nas pita o vanjskoj politici? Kad sam ja to dobio neki upit što će on sutra reći o Washingtonu?”, upitao je Plenković, dodavši da se on obratio Milanoviću kad je “bilo najbitnije”. “Kad je krenula ruska agresija na Ukrajinu, on je odbio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost … Što ćemo se onda sastajati?, naglasio je Plenković.
Ustrajanje na dodatnim funkcijama za pučane u EU
Na pitanje novinara o ovotjednoj novoj rundi pregovora o raspodjeli vodećih dužnosti u europskim institucijama nakon izbora za Europski parlament, Plenković je rekao da očekuje konkretan dogovor.
“Pozicija koju sam ja obrazložio vrlo temeljito na sastanku Europske pučke stranke (EPP) vrlo je jasna. Trenutnu je u bubnju otprilike sedam visokih europskih dužnosti: predsjednik (Europske) komisije, Europskog vijeća, Visoki predstavnik za vanjske poslove, predsjednik ili predsjednica (Europskog) parlamenta, šef Europske investicijske banke, glavni tajnik NATO-a, glavni tajnik Vijeća Europe”, rekao je Plenković.
>Plenković zahtjevom za više utjecaja spriječio dogovor o vodećim pozicijama u EU
Kaže da je EPP na europskim izborima “uvjerljivo pobijedio” te da od 27 zemalja članice Europske unije pučani imaju 12 šefova država i vlada u Europskom vijeću.
“Od sedam funkcija, samo je jedna pripala EPP-u. Poanta je toga izlaganja bila da, ako već uzimamo u obzir rezultate europskih izbora, na kojima je EPP uvjerljivo pobijedio, … onda bi bilo u redu da se ti rezultati reflektiraju i u podjeli funkcija”, rekao je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
