Premijer Andrej Plenković boravio je u utorak posjetu Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz predsjednika Vlade su bili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Mediji su povodom toga izvijestili da je Plenković posjet županiji započeo obilaskom poplavom oštećenoga vrgoračkog naselja Kokorići.
Ono što mediji nisu precizirali je da se radi o selu Kokorići, koji se ističe kao etno-selo u kojem se između ostaloga nalazi muzej, odnosno kuća pretvorena u muzej posvećen jugokomunističkom diktatoru Josipu Brozu Titu s više od stotinu eksponata i petstotinjak knjiga iz doba Jugoslavije.
Vlasnik je tog muzeja inače Zvonko Pervan, koji je nekada bio čuvar groba Josipa Broza Tita u tzv. Kući cvijeća u Beogradu.
>Šest lidera iz istočne Europe bojkotiralo kinesku platformu 17+1, ali ne i Plenković
“Eto vidite dok neki danas pokušavaju mijenjati i ulice sa Titovim imenom, ja na račun toga dobro zarađujem i imam dobru turističku promidžbu”, kazao je Pervan 2018. godine za 24sata, otkrivši da u muzeju ima Titov kaput iz Drvara te Titov Mercedes.
Neke fotografije iz Pervanovog muzeja možete vidjeti na Večernjaku, gdje je Zvonimir Pervan pozvao tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da donira maršalovu bistu s Pantovčaka njegovom Titovom muzeju u Kokorićima.
> Selak Raspudić: Rado ću mentorirati Plenkovića o marksizmu i Kardelju
Zanimljivo je spomenuti da je saborski zastupnik Nino Raspudić u Saboru pred neki dan podsjetio na Plenkovićeve nekadašnje uzore.
“Nisam protiv Europske unije. U par je navrata premijer Plenković u javnosti to iznio kao moj magnum crimen, tobože zastupnika Mosta – mi smo antieuropejci. Ne. Ja sam Europejac kulturološki. Furam Scrutona, a ne Kardelja. Ne Sovjetski savez, ovo u što se danas pretvara EU”, kazao je Raspudić, upozoravajući na demografski deficit i kadrovsku potkapacitiranost ljudi koji vode EU, što kulminira ovim pregovorima s farmaceutskom industrijom. Podsjetio je Raspudić tako javnost na maturalni rad Andreja Plenkovića, kojemu su tada uzori bili Karl Marx i Edvard Kardelj.
