Platforma “17 + 1” koju je Peking stvorio 2012. godine za izgradnju veza sa 17 zemljama srednje i istočne Europe izgledala je poput platforme 11 + 1 u utorak, kada se polovica od 12 nacionalnih čelnika EU pozvanih u klub nije pojavila na odavanju počasti predsjedniku Xi Jinpingu.
Svih šest zemalja koje su u utorak odbile Kinu, istočnoeuropske su članica NATO-a iz 2004. godine. Bugarska, Rumunjska i Slovenija kojima su se pridružile tri baltičke zemlje – Estonija, Latvija i Litva – nisu poslale svoje predsjednike ili premijere da se pridruže onome što se Kina nadala da će biti summit “Xi plus 17 čelnika”.
Umjesto nacionalnih čelnika, ministri su predstavljali te zemlje. Samo dan prije događaja, kineski diplomati vršili su pritisak na ove prijestolnice da pošalju “predstavništvo više razine”, izjavio je diplomat iz jedne od ovih šest zemalja.
To predstavlja žestok diplomatski zastoj za Xija, koji je imao prvoklasnu “podijeli i vladaj” kartu, nudeći dvostruki uvoz hrane iz istočne Europe u Kinu tijekom sljedećih pet godina. Pametan potez Xija je bio apelirati na poljoprivredni sektor jer je to očigledna politička bolna točka u kojoj se siromašna ruralna gospodarstva u istočnoj Europi osjećaju teško i žale se da ih potkopavaju visoko protekcionističke poljoprivredne snage zapadne Europe, ističe Politico.
foto HINA/ Vlada RH/ ua
Format 17+1 tradicionalno je bio forum za Peking da poveća svoj utjecaj u istočnoj Europi obećavajući ulaganja povezana s Inicijativom za pojas i put, divovskim infrastrukturnim i prometnim projektom koji Kinu povezuje s tržištima EU. Ali Xi je u utorak otvorio neki novi teritorij. Uz svoj prijedlog za kupnju više hrane iz regije, kineski je predsjednik također obećao poboljšati carinske postupke i podigao izglede da će više istočnoeuropljana (osim Srba i Mađara) dobiti kineska cjepiva protiv koronavirusa.
Podsjetimo, ovaj summit (16+1) se 2019. godine održao u Dubrovniku kad su ga predvodili kineski premijer Li Keqiang i hrvatski premijer Andrej Plenković. Tada je na njemu sudjelovalo četrnaest premijera zemalja istočne i srednje Europe, a pridružila im se i Grčka pa je summit postao 17+1.
Platforma 16+1 osnovana je 2012. godine s ciljem jačanja kineskih investicija u Europu. Prvi skup se održao u Varšavi, a od tada je Peking objavio kako je u 16 država investirao više od 15,4 milijardi dolara.
U Dubrovniku se održao politički skup u vidu plenarne sjednice inicijative i gospodarski forum, a na su sve zemlje izrazile predanost u borbi protiv korupcije i odlučnost da promiču ekonomsku globalizaciju, pomažu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda za 2030. i ohrabruju punu implementaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Hrvatska, odnosno konkretno HŽ Infrastruktura je tada s partnerima China Railway Eryuan Engineering Group Corporation i China Road and Bridge Corporation uspostavila suradnju u području prometa, točnije na projektu željezničke pruge Rijeka-Zagreb te mediteranskog koridora.
Također, Mate Granić je u intervjuu 2020. godine ustvrdio da je “interes Hrvatske surađivati s Kinom u svemu gdje hrvatska država može ostvariti gospodarsku korist i druge strateške interese. To je nešto što ja nazivam modernim suverenizmom”.
Mate Granić je najdugovječniji hrvatski ministar vanjskih poslova, bivši savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koji se nedavno vratio u HDZ i stavio na raspolaganje premijeru Andreju Plenkoviću te koji je priznao da je multimilijarder i najveći svjetski donator lijevo-liberalnih organizacija George Soros želio da se upravo on kandidira na predsjedničkim izborima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
