Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Čepinu kod Osijeka kako investicije poput onih koje je u Slavoniji pokrenula tvrtka “Žito” dd, pokazuju kako Slavonija može izići na tržište sa završnim proizvodom i s novom kvalitetom, zanimljivom za domaće, ali i inozemno tržište.
Nakon obilaska pogona mesne industrije tvrtke “Žito” dd, tvornice pršuta i pakirnice te sastanka s članovima Uprave, premijer Plenković kazao je novinarima kako je riječ o najmodernijim postrojenjima za proizvodnju pršuta i salama, koji svojom kvalitetom i brendom mogu biti jednako zanimljive domaćim potrošačima i inozemnom tržištu.
Ocijenio je impresivnom proizvodnju u toj tvrtki, u kojoj se vodi računa o svim fazama, od pedantnog ispitivanja porijekla mesa, preko sazrijevanja, do brendiranja i plasiranja na tržište.
“Ovo je veliko u ulaganje u Slavoniji, koje šalje poruku da se može izići na tržište sa završnim proizvodom. Slavonija na domaće i inozemno tržište prehrambenih proizvoda nudi kvalitetu koja je sasvim nova, a Uprava se potrudila da količine budu dostatne i da se osigura kontinuirana kvaliteta,” poručio je premijer Plenković.
Vlasnik tvrtke Marko Pipunić kazao je kako su se odlučili proizvoditi pršut tamo gdje je to i najlogičnije s obzirom na sirovinsku osnovu, svinjsko meso, koje jamči i najveću kvalitetu.
Htjeli smo da Slavonija bude prepoznatljiva po proizvodu te da u idućem razdoblju tako i brendiramo Slavoniju i mislim da smo na dobrom putu, kojim ćemo ovu regiju napraviti boljom za život, ocijenio je Pipunić dodavši kako u tome vide Vladu kao partnera.
U pratnji predsjednika Vlade bili su ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.
Tvrtka “Žito” osnovana je 1992. godine i danas u sektoru proizvodnje hrane zapošljava oko 1.500 djelatnika.
Investicija u projekt tvornice pršuta, vrijedne 490 milijuna kuna, započela je sredinom 2015. godine i završena je u samo 13 mjeseci. Proizvodni kapaciteti tvornice su 1300 tona pršuta, 3000 tona trajnih salama i 2200 tona trajnih mesnih proizvoda godišnje, a u tvornici je zaposleno oko 100 novih djelatnika, od čega 15 mladih prehrambenih tehnologa.
Vinkovačka Istočna obilaznica važna i za Vinkovce i za Vukovar
Kod vinkovačke industrijske zone Jošine u subotu su počeli radovi na izgradnji Istočne obilaznice grada Vinkovaca, ukupne dužine sedam kilometara i vrijednosti 120 milijuna kuna, a početku radova nazočan je bio i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je istaknuo kako je projekt iznimno vrijedan za Vinkovce, ali i grad Vukovar.
“Vrlo sam sretan što danas u Vinkovcima mogu nazočiti početku radova na Istočnoj gradskoj obilaznici. Riječ je o projektu iznimno vrijednom za grad Vinkovce ali i grad Vukovar te sve ljude koji se žele na brži i jednostavniji način uključiti na mrežu hrvatskih cesta i autocesta”, izjavio je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što radove izvode hrvatske tvrtke ocjenivši kako je riječ o projektu “jako dobrom za istočna vrata Hrvatske”.
Projekt je predstavio direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, rekavši da su predviđene dvije faze – I. faza u duljini od 5,5 kilometara koja uključuje izgradnju nadvožnjaka preko željezničke pruge M105 i nadvožnjaka preko kraka 5 čvora “Vinkovci–istok”, te II. fazu u kojoj će se izgraditi nadvožnjak preko željezničke pruge R105 Vinkovci – Drenovci i industrijskog kolosijeka za Silos, na dionici dugoj 1,5 kilometara.
“Izgradnja zaobilaznice oko Vinkovaca je vrlo značajan infrastrukturni projekt koja će omogućiti brži razvoj grada ali i kvalitetnije povezivanje svih dijelova županije”, istaknuo je ministar Butković, dodavši da je rok za dovršenje radova 24 mjeseca.
Najavio je i skoro rješavanje prometnog povezivanja grada Otoka s autocestom A3 Lipovac-Zagreb.
Istočna vinkovačka zaobilaznica dio je konačnog rješenja brzih cesta Osijek-Nuštar-Vukovar i Vinkovci-Županja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/mš
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.