Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da ne postoji bojazan o vraćanju u Hrvatsku znatnog broja migranata koji su tijekom migrantske krize nezakonito ušli u Europsku uniju, a temeljem presude Europskog suda pravde (ECJ) koji je u srijedu odlučio da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama.
“Presuda ECJ ne mijenja dosadašnju praksu niti proceduru postupanja Republike Hrvatske koja će biti u skladu i s nacionalnim propisima, pravnom stečevinom EU i s međunarodnim pravom. A tumačenjem propisa EU ocjenjujemo da zbog proteka vremena od nezakonitih ulaza migranata na teritorij država članica lani ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćenjem znatnijeg broja osoba koje su u razdoblju od rujna 2015. do travnja 2016. godine prošle kroz teritorij Hrvatske”, kazao je premijer na početku sjednice Vlade.
Naveo je da će se nakon temeljite analize presude dodatno očitovati i nadležna ministarstva (MUP te vanjskih i europskih poslova) i Vlada.
Plenković kaže kako je pogrešna interpretacija da su presude donesene protiv RH te podsjeća da Hrvatska nije bila ni stranka u postupku pred sudom, već je riječ, dodaje, o očitovanju suda na inicijativu slovenskog i austrijskog pravosuđa.
Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako bi izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Premijer kaže da su to vrijeme, odnosno od rujna 2015. do travnja 2016. godine, kada je bio najveći izbjegličko-migrantski val, na osnovi humanitarnih razloga mnoge države članice preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Pa se i u samoj ovoj presudi ističe, navodi premijer, da se prihvat državljana trećih zemalja može olakšati tako da druge države članice jednostrano ili zajedno u duhu solidarnosti iskoriste klauzulu suverenosti koja im omogućuje da razmotre zahtjeve za međunarodnu zaštitu koji su im podneseni, čak i ako na temelju kriterija utvrđenih Dublinom 3 nisu odgovorne za to razmatranje.
“I možemo reći da je takav pristup bio dominantan prošle godine”, kazao je premijer.
Plenković: Smjernicama se nastavlja fiskalna konsolidacija
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao da se prijedlogom smjernica ekonomske i fiskalne politike od 2018. do 2020. godine nastavlja s fiskalnom konsolidacijom koja neće narušiti temelje gospodarskog rasta, istaknuvši pritom izdvajanja za demografiju, umirovljenike, zdravstvo i nabavu novih vojnih zrakoplova.
“Posebno važnim ističem da Hrvatska nastavlja sa smjerom i ciljevima ekonomske politike koju smo provodili prošle i ove godine, a to je prije svega provođenje fiskalne konsolidacije koja neće narušiti temelje ekonomskog rasta”, istaknuo je premijer.
Dobrim je ocijenio to što se u 2017. očekuje još manji proračunski deficit od planiranog, odnosno u visini od 1,3 posto BDP-a, dok se planirao deficit od 1,9 posto.
“Što se tiče projekcija rasta gospodarstva, za 2017. vjerujemo da će biti oko 3,2 posto. Za 2018. godinu naša je ambicija da proračunski deficit bude na razini od 0,8 posto, a rast BDP-a 2,8 posto, što smatram dobrim, s obzirom na kontekst i činjenicu da ovaj naš dokument slijedi i preporuke koje smo dobili od strane Europske komisije i nacionalni program reformi, izlazak i Procedure prekomjernog proračunskoga manjka”, kazao je premijer.
Izdvojio je nekoliko točaka iz samih projekcija – izdvajanje za demografiju 223,5 milijuna kuna, za umirovljenike dodatno izdvajanje 1,35 milijardi kuna za dvije indeksacije mirovina i njihov porast za otprilike 2,1 posto tijekom 2018. godine te također dodatnih 500 milijuna kuna u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
“Posebno je važno da ovaj proračun predviđa kvalitetnu provedbu svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja”, istaknuo je premijer te najavio da će taj zakon, nakon održane javne rasprave, Vlada usvojiti idućega tjedna u Kninu, simbolično 4. kolovoza uoči Dana hrvatskih branitelja, Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti.
Kazao je da se radi i iskorak kod Ministarstva obrane, za koje su predviđena sredstva u 2018. za prvi dio troškova koji će se odnositi na nabavu novih zrakoplova.
“Vidjet ćemo kako će taj postupak ići, ali potvrđujemo na ovaj način i proračunskim sredstvima da smo odlučni u namjeri da osiguramo sposobnost hrvatskog ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina. To je strateška odluka koja je dogovorena i u suglasnosti s predsjednicom Republike Hrvatske i čelnicima Hrvatskog sabora. Vjerujem da oko toga imamo čvrsti konsenzus ključnih političkih faktora u zemlji”, zaključio je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/ij
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.