Plenkoviću smeta diskriminacija HDZ-ovaca, ali ne i diskriminacija koju provode njegovi kadrovi

Foto: fah, Pravni fakultet fotomontaža: narod.hr

Hrvatski premijer Andrej Plenković već je nekoliko dana kritičan prema medijima jer ne štite njega i njegove stranačke kolege od diskriminacije. Sve je počelo kada je vlasnik kafića u Rijeci, nezadovoljan mjerama Vlade i Stožera kazao da u njegov kafić HDZ-ovci nisu dobrodošli. Plenković je reagirao te kazao da to graniči s fašizmom te ustvrdio da je diskriminacija u trendu. U njegovu obranu stala je i pučka braniteljica te slučaj usporedila sa situacijom kada je vlasnik tvrtke u Belgiji kazao da neće zapošljavati imigrante.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Nastavak Plenkovićevih predizbornih svađa sa SDP-om: ‘Očito je diskriminacija postala neki novi trend’

Dok se Plenković buni protiv diskriminacije HDZ-ovaca te otvara “ratni front” s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom oko teme, uoči lokalnih izbora, podsjetimo na kakvu vrstu diskriminacije, predsjednik HDZ-a koja navodno pripada desnom centru, nije reagirao.

Pravobraniteljica za djecu – protiv vjerskog sadržaja u školskim priredbama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U rujnu prošle godine pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je ustvrdila za Hinu da njen “Ured uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi, što smatramo neprihvatljivim”. Prema njoj je tako vjerski sadržaj u školskim predstavama nedopustiv.

Pirnat Dragičević se nije zaustavila na tome, pa je mjesec dana kasnije pred saborskim Odborom za obitelj, mlade i sport tijekom podnošenja Izvješće o radu za 2019. izjasnila protiv “molitve i vjerskih obreda u školama”.

Tijekom odgovaranja na pitanje: ”Kritizirali ste vjerske sadržaje u školama, referirajući se na Dane kruha. Mislite li isto i o obilježavanju svetog Nikole i Božiću?”, pravobraniteljica je ocijenila da svako dijete ima “pravo na svoju vjeru i kulturu. Moramo paziti na manjine čija se prava krše”. Ona je inače izabrana za pravobraniteljicu u vrijeme Plenkovićevog mandata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za imenovanje Helence Pirnat Dragičević od 86 zastupnika, koliko ih je pristupilo glasovanju 2017. godine, za vrijeme Plenkovićeve Vlade, glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća, dok njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ignorira radna prava trudnica i mladih majki

U listopadu prošle godine pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je podnijela Izvješće o radu za 2019., te se ispostavilo da u njemu zanemaruje određene teme, kojima bi trebala biti posvećena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga U ime obitelji je u analizi njenog Izvješća istaknula: “Jedan od glavnih uzroka diskriminacije žena u RH je nepoštivanje radnih prava trudnica i mladih majki – od otežanog zapošljavanja žena koje planiraju imati djecu do nemogućnosti korištenja bolovanja za malu djecu ili vraćanja na manje odgovorno i niže plaćeno radno mjesto nakon rodiljnog dopusta. No, pravobraniteljica se odabrala baviti i nametati ideološke teme poput redefinicije braka, udomljavanja i posvajanja djece za homoseksualne parove, promocijom pobačaja i progonom neistomišljenika.

Pravobraniteljica Ljubičić, koju je Plenkovićeva saborska većina (HDZ-SDSS-HNS) izabrala na novih osam godina mandata (2019-2027), zajedno sa svojih 11 zaposlenika i proračun od oko milijun eura više predstavlja lijevo-liberalnu udrugu koja se bavi nametanjem vlastite ideologije nego državnu instituciju od koje svi mogu očekivati pomoć, nepristranu inicijativu i rješavanje problema, o čemu svjedoči i njezino najnovije Izvješće o radu u 2019.”

“Njezin je pristup više činovnički, a premalo proaktivan. Izvješće o radu svjedoči da je učinila minimum koji od nje traži Zakon o ravnopravnosti spolova – izdavanjem preporuka, upozorenja i prijedloga, što je sve nedovoljno da se suzbije diskriminacija i pronađu trajna i učinkovita rješenja koja će štititi žene kao trudnice i majke od diskriminacije”, navodi se u analizi udruge UiO. Višnja Ljubičić je svoji prvi mandat pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odradila između 2011. i 2019., da bi ju na tu poziciju reizabrala Plenkovićeva saborska većina.

Kandidatkinja za Sud EU vidi problem u misi zahvalnici na kraju akademske godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tamara Ćapeta je profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i ona je kandidat Plenkovićeve većine u Sabora za Sudu Europske unije. Osim što je riječ je o profesorici koja je 2013. godine uoči referenduma o braku potpisala priopćenje kojim se niz pravnih stručnjaka protivi “donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene”, ona je kako je vidljivo iz snimke, 2018. godine ismijala, ali i stavila u negativan kontekst misu zahvalnicu za kraj akademske godine.

Naime, Sveučilište u Zagrebu svake godine obavještava studente i profesore na oglasnim pločama fakulteta o održavanju mise zahvalnice. Prof. Ćapeta je tako podijelila obavijest stavljajući uz nju opis “Handmaid’s Tale – part 2(drugi dio)”. Riječ je o popularnoj distopijskoj TV seriji u kojoj je radnja smještena u totalitarno društvo gdje su žene isključivo ropkinje i strojevi za rađanje. Ćapeta je svojom objavom, iz pozicije profesorice na Pravnom fakultetu usporedila održavanje mise zahvalnice u zagrebačkoj katedrali s totalitarnim, šovinističkim društvom.

ćap
Foto: snimka zaslona

Crvene odore sluškinja iz te serije postale su popularne diljem svijeta među aktivistima i pripadnicima lijevo liberalnih, progresivističkih nevladinih organizacija. U Hrvatskoj su ih koristile aktivistice organizacija koje su podržavale HDZ-ovu ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Zašto Plenković bira kadrove koji aktivno diskriminiraju one koje on navodno predstavlja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.