Foto: Thinkstock

HDZ-ov Darko Milinović u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da je pravo pitanje oko izbora ravnatelja NP Plitvice – ‘je li u ovom slučaju presudila struka ili je presudilo prijateljstvo’. Natuknuo je kako smatra da se radi o kadroviranju na osnovi prijateljstvo sadašnjeg ravnatelja Plitvica s ministrom Ćorićem.

Darko Milinović podnio je ostavku na mjesto predsjednika županijske organizacije HDZ-a, jer je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić novim ravnateljem Nacionalnog parka Plitvička jezera imenovao Tomislava Kovačevića, a ne kandidatkinju ličko-senjskog HDZ-a. Milinović je dao ostavku na mjesto predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije  kao i predsjednici svih gradskih i općinskih organizacija HDZ-a te županije zbog, nezadovoljstva kadrovskom politikom ministra Ćorića.

Nakon izbora za ravnatelja NP Plitvička jezera; Tomislava Kovačevića, braniteljska udruga plitvičkog kraja stala je na stranu ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića i Vlade. Isto tako, zadnjih dana mnogo se govorilo o bivšoj v.d. ravnateljici Plitvičkih jezera Antoniji Dujmović.

>Tko je Tomislav Kovačević – zbog čijeg je imenovanja Milinović dao ostavku?

Dajući i posljednju šansu da se isprave ovakve stvari koje se događaju na Plitvicama, Koordinacija se nada da će NP zauvijek ostati hrvatski nacionalni interes i “posuda” koja hrani mnogobrojna usta tog kraja.  Želja, cilj i misija je zadržati mlade u rodnom kraju, a ne da odlaze u inozemstvo zbog nebrige lokalnih vlasti. Time dolazi u obzir i zaštita Nacionalnog parka od uništenja i zagađenja.

>Plitvički branitelji: ‘Podrška novom ravnatelju – želimo očuvanje prirode, a ne kaubojštinu i nebrigu tzv. lokalnih moćnika’

Financije – Koliko novaca zarađuje NP Plitvička jezera?

NP Plitvička jezera svojom velikom turističkom posjećenosti ima očito i visok financijski proračun. Ako se pogleda 2015. godina kada je 1,357.304 turista posjetilo ovaj nacionalni park, već u 2016. godini broj je narastao za 5,3 posto, odnosno 1,429.228 turista. Prošle, 2017. godine do 31. srpnja bilo je prodano 922.447 ulaznica. Tada je tijekom ljetnih mjeseci, ulaznica za odraslu osobu iznosila je 180 kuna, a već onda se nagađalo da bi ove (2018.) godine ulaznice poskupile i to za sva razdoblja i sve skupine posjetitelja.

Do kraja 2017. godine, iz Javne ustanove NP Plitvička jezera su računali da će broj posjećenosti narasti na dva milijuna.

snimka zaslona/cjenik 2017. NP Plitvička jezera

Prošle godine, u roku od devet mjeseci, od Plitvica je “otišlo” 27,2 milijuna kuna za pomoći, donacije i sponzorstva, što je više od deset posto novca iz njihovog proračuna (Plitvice zarade oko 270 milijuna kuna godišnje) u koji se ne računa za dio gospodarenja nacionalnim parkom.

No zanimljivo je da s tom zaradom, davanjima, te primanjem previše turista nego što to jedan Park može odjednom primiti, Plitvice su u gorem stanju nego ikad. Još prošle godine je bilo riječi o sankcijama i prijetnjama UNESCO-a zbog ne čuvanja prirodnog nacionalnog parka, koji je oštećen zbog prekomjernog posjećivanja i prekomjerne gradnje.

Od izlijevanja fekalija u jezera, uništavanja sedrenih barijera do gradnje apartmanskih građevina…

Kako je sve počelo s novim ravnateljem, tako su se pojavile i informacije koje pokazuju da je ovo nacionalno blago oštećeno jer se novac ne koristi u svrhu zaštite i razvoja prirodne baštine.

Kako su vođene Plitvice?

Do sada je Dujmović bila v.d. ravnateljica Plitvičkih jezera, a izabrana je još prije dva mjeseca. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prošle (2017.) godine u veljači je podnijelo kaznenu prijavu DORH-u protiv nje, dok je na čelu ministarstva bio Slaven Dobrović iz Mosta. Kaznena prijava se odnosi na uništavanje sedrenih barijera iz 2012. godine, kada je Antonija bila stručna voditeljica NP Plitvičkih jezera, a tada su bageri uništili sedam mladih jezera prilikom obnove staza.

Još te 2012. godine je Hrvatsko geološko društvo (HGD) priopćilo da je u NP Plitvička jezera došlo do devastacije u kanjonu Korane, a tada je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode potvrdila da je inspekcija obavila nadzor na terenu. To što se onda radilo (8. i 9. veljače 2012.), bilo je po nalogu stručne voditeljice Dujmović.

Tko je Antonija Dujmović – žena koju je branio i zbog koje je dao ostavku Milinović?

Već tada po anonimnoj dojavi je reagirao HGD, s tadašnjim predsjednikom prof. dr. Brunom Tomljenovićem i prof. Anđelkom Novoselom, te su zatražili dozvolu Ministarstva zaštite okoliša da naprave stručnu ekspertizu, ali bili su odbijeni. Zbog toga su samo kupili  ulaznice i sastavili izvješće.

U tadašnjem priopćenju nakon dojave o problemima na Plitvicama, HGD je 2011. godine imenovalo ekspertni tim. Tada su zabilježili i snimili 24 prokopa na sedrenim barijerama, 12 mjesta s oštećenjima sedrenih barijera i time su uzrokovana trajna sniženja vode u manjim jezerima. Nepovratno je uništeno i osušeno sedam jezera na dužini od 800 metara, izvjestili su HGD.

Antonija Dujmović im je rekla tada da stručni tim koji je otkrio devastaciju nije imao dozvolu Uprave parka za obavljanje takvog pregleda i da radovi koji su se obavljali nisu devastacija, nego redovito održavanje parka. Rekla je i da se samo radi o obmanjivanju javnosti, te da je u igri politički insceniran slučaj.

Neki mediji su 2008. godine pisali da je suprug Antonije Dujmović, bivši ravnatelj NP Plitvička jezera Stjepan Dujmović bio je osuđen na Općinskom sudu u Gospiću na godinu dana zatvora s Brankom Stanišljevićem, vlasnikom tvrtke Stabraterm iz Zagreba, a ostala dvojica optuženih, Ivica Kukuruzović i Branko Ređenović, bili su oslobođeni optužbi. Mediji su prenosili kako je Dujmović bio osuđen zbog nanesene štete od 1,091.760 kuna jer je financijski pogodovao tvrtki Stabraterm  s kojim je 1996. godine sklopio ugovor o gradnji centralnoga grijanja u motelu Borje i naselju Jezerce.

Dujmović je izjavila da nikad nije bila kažnjavana, ali ni njezin suprug nije bio osuđen, a niti u zatvoru, te da je poslala upit DORH-u da je izvijesti o tome je li protiv nje podnesena kaznena prijava.

Ante Kovač, načelnik općine Plitvička Jezera, u razgovoru za 24sata upozorio je da su Plitvice ozbiljno ugrožene.

“Prosvjed branitelja bio je opravdan. Obično se govori o fekalijama. Moje je mišljenje da je veći problem to što je krajobraz nepovratno narušen. Naša općina bi mogla imati 10.000 stanovnika, a ima 4000 stanovnika. Ima prostora za gradnju, ali je problem što se puno lakše gradi u strogom centru nacionalnog parka nego izvan. Još je veći problem što infrastruktura ne prati gradnju. Naš glavni projekt je aplikacija na kanalizaciju, kojom bi se riješio veći dio problema. Vodovod nam je treći u državi po gubicima. Plitvice su sinonim za turizam i eure, ali dok god ne riješimo ključne stvari, bit ćemo siromašna i zaostala općina. Moramo se okrenuti budućnosti i početi rješavati problem po problem”, zaključuje načelnik općine Kovač.

Izvor: narod.hr