Pločani, iziđite na referendum i spasite dolinu Neretve od potpunog uništenja!

U nedjelju, 25. siječnja građani Ploča izići će na referendum na kojem će morati zaokružiti jesu li za to da se u Pločama gradi termoelektrana na ugljen, projekt koji je postao klasična priča o interesu nečijeg kapitala na štetu stanovnika određenog kraja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Referendum je raspisan na sjednici Gradskog vijeća grada Ploča na Badnjak prošle godine, iako je već 2. listopada 2014. godine,  na sjednici tog istog Gradsog vijeća donesena odluka protiv izgradnje termoelektrane na području Ploča. Tematsku sjednicu inicirala je azjedno s većinom vijećnika nezavisna vijećnica Ana Musa. Budući da je gđa Musa ujedno i županijska vijećnica, inicirala je županijsku sjednicu prikupivši 23 potpisa od ukupnih 41 vijećnika . 20. listopada 2014. donesena je jednoglasna odluka županijske sjednice protiv izgradnje TE na ugljen . Ta vijest je snažno odjeknula u cijelom gradu i Dolini Neretve, i mislilo se da je priča o termoelektrani završena i da je postala dio prošlosti.

Međutim,raspisuje se referendum o termoelektrani koji će se održati 25. siječnja 2015., ali samo na nivou grada Ploča, iako bi moguća izgradnja termoelektrane na ugljen predstavljala veliku opasnost, ne samo za grad, nego za čitavu Dubrovačko-neretvansku županiju, ali i šire područje Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Danita Štrbić, koordinatorica udruge U ime obitelji za dolinu Neretve, u razgovoru za naš portal istaknula je kako odluku o referendumu i sam referendum smatra nekorektnim, nepravednim i nepoštenim prema svima stanovnicima Doline Neretve koji imaju pravo i moraju odlučivati o budućnosti ovog kraja . Isto tako, i prema  najbližem nam poluotoku Pelješcu, otoku Hvaru, Makarskom primorju, Malostonskom zaljevu. S obzirom da se grad Ploče nalazi točno na pola puta udaljenosti između Dubrovnika koji je UNESCO-ov grad i Splita, u kojem je Dioklecijanova palača također UNESCO-ov spomenik kulture. Pitam se zbog čega referendum, zbog čega trošiti novac poreznih obveznika kada su na obje sjednice vijećnici kao predstavnici naroda donijeli odluku protiv TE.
To znaju, misli Štrbić, samo oni koji ga pokreću, a to su Grad Ploče u suradnji s Lukom Ploče, i nastavlja:
“Pitam se od kuda suluda ideja izgradnji termoelektrane u Dolini Neretve, tom dragulju prirode. Ušće Neretve sa pješčanim plažama i Baćinska Jezera idealni su  potencijali za razvoj turizma. Dolina bogata plodnim tlom, koja je najvećim dijelom prekrivena agrumima, od kojih je najpoznatija mandarina, koja je ujedno i jedina izvozna roba Hrvatskog tržišta prepoznata u Europi . Tu je i bogata poljoprivredna djelatnost i uzgoj raznolikih poljoprivrednih kultura uz mogućnost navodnjavanja. Dolina koja je stanište mnogobrojnih riba, ptica i biljaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Temeljeno na iskustvima ljudi koji žive pored termoelektrana i njihovim svjedočanstvima, po znanstvenoj studiji prof. Uršića i Škrleca, smatram da termoelektrana ni u kojem slučaju nije dobro došla nigdje, a naročito u dolini Neretve, koja je bogata svim prirodnim resursima. Izgradnjom termoelektrane povećao bi se mortalitet, povećao bi se broj oboljelih od kancerogenih bolesti, onečistili bi se zrak, voda i tlo. Ako uzmemo u obzir da nam prijeti  najveći ubojica – živa, o kojoj se često šuti, ovaj kraj i cijela dolina u budućnosti ne bi izgledali ovako zeleno, bujno i plodno, već bi postali oaza smrti i mrtve prirode, dugoročno, zauvijek i bez oporavka.

Na naše pitanje zbog čega uopće referendum ako su vijećnici kao delegirani predstavnici svojih građana odbili izgradnju termoelektrane, Danita Štrbić je rekla kako se i sama pita o tome. Nakon što je metkovski gradonačelnik dr. Božo Petrov ukazao na opasnost izgradnje i nakon što su u Pločama održana dva prosvjeda protiv termoelektrane, 07. ožujka i 17. svibnja 2014., nakon što su projekt odbile obje skupštine, a stručnjaci ukazali na njegovu pogubnost, grad je ipak odlučio raspisati referendum nakon kojeg neće biti jasno koga i na što on obvezuje, bez obzira na ishod rezultata tog referenduma.

Veliki problem je zakonska regulativa koja ishod lokalnih referenduma smatra obvezujućim tek ako izlaznost bude veća od 50%. To znači da, ako se građani i izjasne protiv izgradnje termoelektrane, a izlaznost bude manja od 50%, nitko ne zna hoće li se ili neće graditi, a investitor se može pozivati na činjenicu nedovoljne izlaznosti i reći: imali ste se priliku izjasniti, ali niste jer vas nije zanimalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato je jako važno izići na referendum i zaokružiti protiv za spas zdrave budućnosti doline Neretve i njezinih stanovnika.

Poseban problem za izlaznost su, smatra Štrbić, mladi i studenti koji žive i rade u Zagrebu i Splitu. Izlaznost mora biti 50%, a oni su trenutno zauzeti polaganjem ispita ili naprosto nemaju novca za dalek put. A upravo odluka o termoelektrani tiče se njih mladih. Zato pozivamo i sve mlade, sve studente, sve one kojima su Ploče i cijela dolina Neretve dom, da odvoje taj jedan dan i glasaju protiv termoelektrane jer to je i glas za spas njihove zdrave budućnosti.

Koliko je organizatorima referenduma bilo uopće stalo i koliko su mislili na mlade, vidjelo se i po izjavi jednog od organizatora koji je rekao kako su na mlade koji žive izvan Ploča potpuno zaboravili.
Baš zbog toga je Udruga Škanj i organizirala besplatan prijevoz studenata koji žive u Zagrebu i Splitu i koje ovim putem i pozivamo da se jave kontakt osobi Matku Glamuzini, na telefon 097/727 1115.
Za kraj nam je Danita Štrbić poručila što za nju osobno znači nedjeljni referendum. “Ovo je moj kraj, ovo je dolina moga djetinstva, moje mladosti i moga života. Najljepša dolina u kojoj želim živjeti, u kojoj želim da i moja djeca žive. Želim pozvati sve one koji imaju biračko pravo da izađu na referendum u nedjelju, 25.01.2015. i da zaokruže PROTIV izgradnje TE , kako bismo svi zajedno zaštitili Neretvu, sačuvali je za svoju djecu i buduće naraštaje, od kojih smo je posudili.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.