Hrvatska, kao i druge članice Europske unije, svakih pet godina izabire svoje zastupnike u Europskom parlamentu. I dok nam novi EU izbori kucaju na vrata valja se prisjetiti onih prošlih, održanih 2019. godine. Na njima smo nakon zanimljive kampanje i pomalo iznenađujućih rezultata dobili 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Favorizirani HDZ je usprkos velikim očekivanjima osvojio samo četiri mandata, isto koliko i SDP koji je tim rezultatom mogao biti i više nego zadovoljan. Treće mjesto i jedan mandat osvojila je koalicija HKS-HRAST predvođena najvećom zvijezdom izbora Ružom Tomašić. Mandate su još osvojili Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Živi zid i Amsterdamska koalicija. Kao i obično, izlaznost birača u RH na ove izbore bila je mizerna – 29%.
>Europski parlament usvojio hitnu rezoluciju kojom se poziva Indijska vlada da zaštiti progonjene kršćane
Što je Europski parlament?
Europski parlament predstavničko je tijelo Europske unije. U njega se biraju zastupnici u svim državama članicama na izborima svakih pet godina. Europski parlament broji 705 zastupnika koji formiraju klubove na temelju uvjerenja, a ne po nacionalnom ključu. Najveći klubovi su oni Europske pučke stranke (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D).
Broj zastupnika pojedine države u Europskom parlamentu ovisi o njenom broju stanovnika, ali on nije sasvim proporcionalan. Mnogoljudnije države su blago podzastupljene, a one s manje stanovnika su nadzastupljene. Primjerice Hrvatska ima 12 zastupnika, a Njemačka najviše – 96.
>Europski parlament na mala vrata legalizira surogatstvo
Europski parlament ima niz važnih ovlasti. Primjerice, odobrava proračun EU i nadzire njegovu potrošnju, bira predsjednika Europske komisije, imenuje povjerenike EK, s predstavnicima vlada EU pregovara i odlučuje o novima zakonima…
Kontekst održavanja izbora 2019.
U Hrvatskoj su prošli izbori za Europski parlament bili vrlo zanimljivi. Održavali su se u razdoblju povoljnih ekonomskih trendova, godinu prije početka covid pandemije i potresa koji su stubokom promijenili funkcioniranje našeg društva. U Hrvatskoj je kao i u mnogim drugim državama članicama, iako to ne bi trebalo biti tako, u kampanji prevladavao nacionalni narativ i domaće teme. Ne treba se zato čuditi da su teme “ustaša i partizana” bile kudikamo zastupljenije od primjerice višegodišnjeg financijskog okvira EU…
Ususret tadašnjim izborima vladajući je HDZ bio siguran u uvjerljivu pobjedu. Takvim su prognozama u prilog išle ankete u kojima je HDZ uvjerljivo vodio i osvajao 5-6 mandata. Osokoljen anketama i dobrom ekonomskom situacijom u državi za koju su kao vladajući “preuzimali odgovornost” HDZ je odlučio na svoju listu postaviti nedokazane kandidate. Takvu listu bez stranačkih “kapitalaca” predvodio je mladi, ali malo poznati Karlo Ressler.
Najjača oporbena stranka tada je (slično kao i sad) bila u krizi. Njen je rejting sve više tonuo, a stranka je iznutra bila puna razdora i osobnih obračuna. SDP-ov tadašnji predsjednik Davor Bernardić pritisnut slabim stranačkim, a još gorim osobnim rejtingom odlučio se za taktiku okupljanja. Suprotno najavama Bernardić je na listu postavio 12 jakih stranačkih imena, ne vodeći pritom računa o unutarstranačkim strujama.
>EP: Ressler i HDZ-ovi zastupnici, osim Sokola, s ljevičarima napali slovačku Crkvu i parlamentarce zbog otpora LGBTQ ideologiji
Desne stranke, kao i toliko puta dosada, nastupile su razjedinjene. Kandidirane su čak četiri jake desne liste: Koalicija HKS-a i HRAST-a, Most, Neovisni za Hrvatsku i Nezavisna lista Marijane Petir.
I tzv. protestni birači imali su više opcija. Jednu je predvodio bivši sudac Mislav Kolakušić, a drugu Ivan Vilibor Sinčić u ime Živog zida.
Za razliku od razjedinjene desnice, manje lijevo-liberalne stranke (HSS, IDS, GLS…) nastupile su u jednom bloku čineći tzv. Amsterdamsku koaliciju.
Rezultati
Rezultati izbora za Europski parlament mnoge su iznenadili. Suprotno najavama i predizbornim anketama HDZ je osvojio tek 22,72% što im je donijelo 4 mandata. Bilo je to veliko razočaranje i jedan od najvećih udaraca za Andreja Plenkovića sve do danas. Većina se slaže da je presudila HDZ-ova “bahatost” koja se manifestirala kandidiranjem malo poznatih i nedokazanih kandidata.
SDP je tada, nakon dugo vremena unutarstranačkih sukoba i pada rejtinga, bio pozitivna priča izbora. Ne toliko zbog postotka – 18,71% koliko zbog broja osvojenih mandata (4). Ovaj su rezultat SDP-ovci predvođeni razdraganim Bernardićem predstavljali i slavili kao veliku pobjedu.
>Ruža Tomašić za Narod.hr: Rezolucija EP-a sporna je zbog rodne ideologije
Pozitivno je iznenadila i lista HRASTA-a i HKS-a koja je osvojila 8,52% i 1 mandat. Njihova najveća zvijezda bila je Ruža Tomašić koja je osvojila gotovo 70 000 preferencijalnih glasova, najviše od svih kandidata na ovim izborima.
Četvrtoplasirana lista bila je nezavisna lista Mislava Kolakušića sa 7,89% i jednim osvojenim mandatom. Dobar je ovo bio rezultat Kolakušića kojeg nije uspio kapitalizirati na predsjedničkim izborima koji su uslijedili.
I Živi zid uspio je osvojiti mandat. Za njih je glasovalo 5,66% građana, a njihov je predstavnik nakon unutarstranačkih borbi (p)ostao Ivan Vilibor Sinčić.
Ljevica ujedinjena u “Amsterdamsku koaliciju” ostvarila je svoj cilj. Prebacili su malo preko izbornog praga osvojivši 5,19% glasova što im je donijelo 1 mandat u EU parlamentu.
Razjedinjena Desnica
Malo ispod izbornog praga od 5% našle su se čak tri desne liste. Most je osvojio 4,67%, Nezavisna lista Marijane Petir 4,40%, a Neovisni za Hrvatsku 4,37%. Na ovim se izborima bolje nego ikad prije pokazala snaga, ali i razjedinjenost desnih stranaka koja ih je koštala povijesnog rezultata.
Već samim površnim zbrajanjem postotaka desnih lista, bez pribrajanja očekivanog sinergijskog učinka, dolazimo do potpore od gotovo 22%. S tim bi se postotkom ujedinjena desnica “potukla” s HDZ-om za prvo mjesto. Još važnije, osvojili bi barem 4 mandata u Europskom parlamentu. Čini se da ovu pouku nisu shvatili lideri desnih stranaka koji će i na predstojećim parlamentarnim izborima najvjerojatnije nastupiti razjedinjeni.
>Superizborna godina: Evo nekih detalja od izborima za Europski parlament
Izlaznost
Izlaznost birača na izbore za Europski parlament iznimno je niska. Na izborima 2019. svoje je biračko pravo u Hrvatskoj iskoristilo tek 29% birača. Taj je postotak bio među najnižima u EU, Slovačka je bila najgora s 22%. Općenito je pravilo da najmanje glasuju birači novih, postkomunističkih članica, a najviše onih najrazvijenijih poput Belgije, Danske ili Luksemburga.
Tko su naši zastupnici?
Hrvatsku u Europskom parlamentu predstavlja 12 zastupnika. Njihov mandat završava ove godine, a novih će 12 biti izabrano na izborima 9. lipnja. O radu hrvatskih zastupnika u javnosti se premalo zna, a tek se sporadično za neke od njihovih inicijativa pročuje u našem medijskom prostoru. Dok se to ne promijeni, teško će i izlaznost birača na ove “drugorazredne” izbore biti veća.
Popis hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu:
Sunčana Glavak (HDZ) – Europska pučka stranka
Karlo Ressler (HDZ) – Europska pučka Stranka
Tomislav Sokol (HDZ) – Europska pučka stranka
Željana Zovko (HDZ) – Europska pučka stranka
Biljana Borzan (SDP) – Progresivni savez socijalista i demokrata
Tonino Picula (SDP) – Progresivni savez socijalista i demokrata
Romana Jerković (SDP) – Progresivni savez socijalista i demokrata
Predrag Matić (SDP) – Progresivni savez socijalista i demokrata
Valter Flego (IDS) – Obnovimo Europu
Ladislav Ilčić (HS) – Europski konzervativci i reformisti
Mislav Kolakušić (Pravo i pravda) – Nezavisni
Ivan Vilibor Sinčić (Pravo i pravda) – Nezavisni
