Polemika Barić-Staničić o Tomaševićevim obavezama prema roditeljima odgojiteljima

Foto: fah, pravo.unizg.hr, Fotomontaža: Narod.hr

Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci, koja teži postati sutkinja Ustavnog suda, oglasila se na svom Facebook profilu povodom ukidanja odluke o izmjenama odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja od 9. prosinca 2021. godine. U komentaru ispod objave  oglasio se i Frane Staničić s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je započeo polemiku oko ove teme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Objavu Sanje Barić prenosimo u cijelosti.

“S obzirom da sam bila jedna od tri profesora koji su sudjelovali u savjetodavnoj raspravi pred Visokim upravnim sudom RH, a vezano za odluku o mjeri “roditelj-odgojitelj” Grada Zagreba, vrlo je važno da se kaže sljedeće:
– nema govora o retroaktivnosti;
– ne radi se o stečenom pravu;
– radi se o privilegiju;
– mjera se može ukinuti;
– legitimni cilj postoji i postoje kvalitetnije pronatalitetne mjere od mjere “roditelj odgojitelj”;
– neki od očitih učinaka mjere “roditelj odgojitelj” su ustavnopravno vrlo dvojbeni;
– jedino sporno je pitanje razmjernosti, tj. brzina ukidanja mjere, veličina opsega ukidanja u prekratko vrijeme;
– svi profesori su bili suglasni oko svega navedenog;
– upravo to piše u odluci VUSa, pa čitajte.

> Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj

PS: za one koje žele znati više:

“Ocjenjujući zakonitost osporenog općeg akta ovaj sud uzeo je u obzir podatke koje su podastrijele stranke u ovom postupku, relevantne podatke Državnog zavoda za statistiku, također su uzeta u obzir i suglasna mišljenja profesora s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i Katedre za socijalnu politiku studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče ovlasti jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave da uređuju pitanja koja su uređena osporavanom odlukom, treba naglasiti da predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave imaju ustavnu i zakonsku osnovu za kreiranje i provođenje vlastitih politika u odnosu na prethodnu vlast, uz autonoman i samostalan odabir mjera kojima će tu politiku ostvarivati. Međutim, Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu odnosno regionalnu samoupravu nije apsolutno. Ono je ograničeno zahtjevima ustavnosti i zakonitosti, koji se odnose na poslove iz djelokruga tijela jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, odnosno na pravne akte koje ta tijela donose u okviru svoga samoupravnog djelokruga.

> Lovrić nakon pobjede roditelja odgojitelja: Od Tomaševića možemo svašta očekivati pa i protuzakonito

Na temeljno pitanje u ovom objektivnom upravnom sporu, a to je – ima li osporavani opći akt nedopušteno povratno djelovanje – sud je odgovorio negativno, ocijenivši da je riječ o tzv. kvaziretroaktivnosti, tj. o pravnom učinku općeg akta koji je pod određenim uvjetima dopušten. Polazeći od pravne teorije, zatim pribavljenih mišljenja profesora pravnih fakulteta te prakse Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH ovaj sud je zaključio da su korisnici mjere imali legitimna očekivanja utemeljena na pravomoćnim upravnim aktima. Promjenu njihove pravne situacije sud je razmotrio u svjetlu konvencijskih zahtjeva vezanih uz mirno uživanje vlasništva, u smislu čl. 1. Protokola 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Sud je prije svega imao na umu činjenicu da niti jedan zakon ne nalaže jedinici lokalne i područne odnosno regionalne samouprave uređivanje statusa roditelja odgojitelja, odnosno davanje novčane pomoći za treće i svako sljedeće dijete.

Dakle, promjene nastale osporavanom odlukom, prema ocjeni ovog suda, odnose se na povlastice koje je određenoj kategoriji osoba dodijelila ranija gradska vlast, u skladu sa svojom politikom. Sud je nadalje proveo test razmjernosti, koji je u konačnici pokazao da su ciljevi koje je Grad Zagreb želio postići donošenjem osporavane odluke legitimni, međutim Sud je zaključio da nova mjera nije razmjerna cilju koji se njome želo postići, odnosno da je nova mjera, njezinim adresatima nametnula prekomjeran teret. Naime, nakon stupanja na snagu osporavane odluke, roditeljima odgojiteljima nije dopušteno istodobno primati novčanu pomoć i biti u radnom odnosu, skraćeno im je maksimalno trajanje novčane pomoći za osam godina, s 15 na 7, smanjen im je neto iznos novčane pomoći za oko 80 posto, prijelazno razdoblje koje je adresatima osporavane odluke ostavljeno za prilagodbu novonastalim okolnostima trajalo je četiri mjeseca i 16 dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Odvjetnik Planinić o Tomaševićevim izjavama: ‘Čupa se, mnogi stručnjaci su ga upozoravali, ali nije slušao…’

Sud smatra da je donositelj osporavane odluke propustio uspostaviti ravnotežu između javnog interesa i zaštite legitimnih očekivanja adresata osporavane odluke.
Odluka suda primarno je utemeljena na ocjeni da je ostavljeno razdoblje prilagodbe korisnicima novčane pomoći u nesuglasju s načelom razmjernosti. Razdoblje koje je adresatima osporavane odluke ostavljeno za prilagodbu novonastalim okolnostima, prema ocjeni Suda, prekratko je. Ukupnošću posljedica koje su nastale osporavanom odlukom i trajanjem razdoblja prilagodbe, adresatima osporavane odluke nametnut je prekomjeran teret. Taj je teret bilo moguće svesti u prihvatljive okvire uvođenjem određenih kompenzacijskih mjera, koje bi ublažila negativne posljedice osporavane odluke, međutim te mjere u konkretnom slučaju su izostale. Stoga je osporavana odluka ukinuta.

Detaljno obrazloženje uslijedit će u pisanom otpravku presude.”

Foto: snimka zaslona
Foto: snimka zaslona

> Sanja Barić ponovno se kandidirala za ustavnu sutkinju; sjećate se kako je vršila pritisak na Ustavni sud za vrijeme referenduma o braku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U komentaru ispod objave Sanje Barić oglasio se i Frane Staničić s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

“Iz ovog izvatka kojeg si podijelila teško je izvesti definitivne zaključke o posljedicama ove presude. Nesporno je jedno, odluka o izmjenama prethodne odluke je nezakonita te će se do eventualnog donošenja nove odluke primjenjivati originalna. Prema tome, mjera roditelj odgojitelj ide dalje do daljnjeg. Drugo što je nesporno, ali to je nesporno od prvog dana, ništa ne sprječava grad da ukine mjeru za ubuduće, odnosno da ne prima nove korisnike.

> Goluža: Tomašević i Klisović trebaju snositi političku odgovornost

E sad, radi li se, za sadašnje korisnike, o stečenom pravu ili ne? Sud govori da su korisnici mjere imali “legitimna očekivanja”. Koja su nastala pravomoćnim upravnim aktima. To znači da su ta legitimna očekivanja kreirala imovinu na strani korisnika mjere, koja predstavlja vlasništvo zaštićeno Ustavom i Koncencijom. Onda nam se mora postaviti pitanje kako tu mjeru modificirati, a da modifikacija mjere ne predstavlja prekomjerni teret za njene korisnike.

Zbog toga ne možemo spornost izmjena svesti samo na “vrijeme prilagodbe” jer se dužim vremenom prilagodbe ne uklanja (ili ne u potpunosti) stavljanje prekomjernog tereta na korisnike mjere. Prema tome, uz vrijeme prilagodbe nužno je, barem ja to tako gledam, osmisliti i niz kompenzacijskih mjera za sadašnje korisnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, da bi izbjegao nezakonitost diranja u pravomoćne (zakonite) upravne akte, grad mora dokazati postojanje promijenjenih okolnosti na strani Grada zbog kojih ne može više izvršavati svoje obveze koje proizlaze iz pravomoćnih upravnih akata koje je donio taj isti Grad (neovisno o političkoj opciji koja je bila na vlasti u to vrijeme). Naime, pravomoćnost ne može izdržati bitno promijenjeno činjenično stanje, o tome je Ivančević pisao još 1983. Ali ono mora biti dokazano. Tada prava mogu prestati, ali i tada na način da na onoga kome pravo prestaje ne bude stavljen prekomjerni teret. Tu su nam opet bitne te kompenzacijske mjere koje su nužne kako bi (eventualna) nova mjera bila zakonita. Bilo bi pogubno kad bi Grad sad shvatio da je dovoljno da produže primjenu mjere za postojeće korisnike tipa za dvije godine i da su time sve riješili. Jer to ne bi također bilo zakonito”, zaključio je.

Foto: snimka zaslona

Željka Markić nakon odluke Visokog upravnog suda o mjeri roditelj-odgojitelj

“Odluka o retroaktivnom ukidanju mjere roditelj odgojitelj koju je Grad Zagreb donio u prosincu nezakonita je”, odlučilo je peteročlano sudačko vijeće Visokoga upravnog suda u Zagrebu. Sud je ukinuo Tomaševićevu odluku i vratio mjeru roditelja odgojitelja natrag na snagu!

To znači da se za roditelje odgojitelje i dalje mora osigurati novac iz gradskog proračuna. Današnjom presudom oko 5800 korisnika mjere koji se brinu o 21.000 zagrebačke djece nastavit će primati naknadu.

Dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji, u utorak je zajedno s okupljenim majkama odgojiteljicama, dočekala odluku Visokoga upravnog suda o mjeri koju je aktualni zagrebački gradonačelnik htio ukinuti za postojeće korisnike.

”Presretni smo svi. Ova odluka znači da će 5800 obitelji u gradu Zagrebu nakon osam mjeseci, nakon Božića koji je bio upropašten, nakon Uskrsa koji nisu mogli slaviti… moći nastaviti brinuti se o preko 20 tisuća djece. Među našim roditeljima odgojiteljima, deset posto je roditelja koji imaju barem jedno teško bolesno dijete. Ti će se ljudi sada moći nastaviti brinuti na dobar način o svojoj djeci i živjeti normalan život”, kazala je Markić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.