Sanja Barić ponovno se kandidirala za ustavnu sutkinju – sjećate se kako je vršila pritisak na Ustavni sud za vrijeme referenduma o braku?

Do isteka roka za prijavu kandidata za 10 ustavnih sudaca preostala su još tri dana, a saborskom Odboru za Ustav do ponedjeljka se javilo petoro kandidata, među kojima i predstojnica Katredre za ustavno pravo riječkoga Pravnog fakulteta Sanja Barić.

Sanji Barić to je druga kandidatura za tu dužnost, od koje su je u srpnju prošle godine dijelila dva glasa saborskih zastupnika. Sabor je tada još jednom neuspješno pokušao okupiti potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 101 glas za popunu dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Barić je dobila potporu 99 od ukupno 107 zastupnika koji su pristupili glasovanju, uglavnom SDP-ovci, a tada oporbeni HDZ nije pristupio glasovanju.

Tko je Sanja Barić?

Sanja Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Tvrdila kako je potrebno 450 000 potpisa

Uvijek na liniji vladajućeg SDP-a na Barić se uvijek može računati za ‘ispravno’ stručno mišljenje. Tako je Barić tvrdila kako je za raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana. “Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori”, pisao je provladin Jutarnji list stručno mišljenje Sanje Barić prije odluke Ustavnog suda koji je utvrdio drugačije – kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Republici Hrvatskoj i imaju priliku izjasniti se o referendumu.

Što je govorila o ćirilici?

“Svima nam je teško i ne živimo u idealnom svijetu. Frustracija je mnogo. Fitilji su kratki i zapaljivi. Ali ne mogu ne primijetiti kako se “narod događa” uvijek kada je tzv. lijeva koalicija na vlasti. A isti problemi nas tište i kada je tzv. desna koalicija na vlasti. Sadašnjoj vlasti zamjeram manjak političkih vještina komuniciranja s narodom, manjak takta koji prelazi i u bahatost, nekvalitetan politički PR”, rekla je u prosincu 2013. godine za Slobodnu Dalmaciju.

“Kao građanina me brine ovo što sam prije opisala: radikalizacija. Tu ćemo svi izgubiti. Ćirilica je jedan također nepotrebno stvoren problem, koji je odavno trebalo neutralizirati i riješiti, ali mi svi zajedno, kao narod, moramo pokušati shvatiti da tjeranje inata nije dobro, ni s jedne strane. No, isto tako moramo shvatiti da reda mora biti. I da ne možemo ne poštovati zakone zato što nam se ne sviđaju”, opisala je.

Kada je Ustavni sud donio odluku o neustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici isticala je kako je vrlo važan zaključak da se jedno pismo ne može smatrati simbolom stradanja jer je ono univerzalna civilizacijska tekovina čovječanstva, ali i identitet hrvatske ustavne države.

“I latinica i ćirilica su identiteti naše hrvatske ustavnosti, ne srpske ili neke tuđe, već dio našeg identiteta”, dodala je.

Barić radila pritiske na Ustavni sud

Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, pojasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.

“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za slobodnadalmacija.hr iako je Vlada vrlo skoro Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pokušala izjednačit istospolne zajednice i brak, te novim Obiteljskim zakonom povukla korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od strane istospolnih parova.

Vatikanski ugovori za Barić ‘evidentno protuustavni’

Barić je u razgovoru za portal h-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se ‘unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

Tko se još kandidirao za Ustavni sud?

Za suca Ustavnog suda kandidirao se i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu Andrej Abramović, široj javnosti poznat po presudama kojima je odbio tužbu trgovca oružjem Zvonka Zubaka od 200 milijuna dolara protiv Hrvatske i tužbu ustavne sutkinje Slavice Banić protiv medija.

Na javni poziv odazvao se i Ramo Atajić, sudski tumač za njemački i slovenski jezik s adresom u Muenchenu, koji u životopisu navodi da je, među ostalim, bio dekan Pravnog fakulteta u Bihaću, da je autor više sveučilišnih udžbenika, te da je s njemačkog na hrvatski preveo Kur’an.

Među kandidatima i mogući nasljednik Lozančića

Među kandidatima je i Joško Badžim, viši stručni savjetnik u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost, kojega su mediji ranije spominjali kao mogućeg nasljednika Dragana Lozančića na mjestu ravnatelja SOA-e, a na javni poziv prva se javila Antonija Kovačić, sutkinja Visokog prekršajnog suda.

Odredba o dvotrećinskoj većini za izbor ustavnih sudaca u Ustav je unesena 2010., a iste je godine istekao mandat sutkinji Nevenki Šernhorst, no Sabor još uvijek nije uspio imenovati njezina zamjenika.

U Ustavnom sudu trenutno je 10 sudaca, jer je Ivan Matija lani otišao u mirovinu, a Davoru Krapcu je 8. siječnja završilo i šestomjesečno produljenje mandata, na kojem su još uvijek predsjednica Suda Jasna Omejec, Snježana Bagić i Aldo Radolović. U svibnju istječe mandat još troje sudaca.

Bez Ustavnog suda nema izbora

Ne imenuje li Sabor do lipnja nove suce, Ustavni sud ostat će bez kvoruma potrebnog za donošenje odluka, što bi značilo ustavnu krizu, budući da je bez Ustavnog suda, primjerice, nemoguće provesti izbore. U Saboru, međutim, uvjeravaju da se takvo što neće dogoditi jer će se dvotrećinska većina ovoga puta sigurno naći.

Sa tim su ciljem provedene međustranačke konzultacije, tijekom kojih su do medija dolazile kuloarske informacije o početnim listama kandidata koje u Ustavnom sudu priželjkuju vladajući i oporba, no u Odboru za Ustav ističu kako je riječ tek o načelnom dogovoru o profilu pravnika koji bi trebali ući u Ustavni sud, a konačni ishod ovisit će o tome tko će se sve kandidirati.