Dr. sc. Jakov Žižić, politolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta za Narod.hr prokomentirao je aktualni sukob između Domovinskog pokreta i Mosta koji nagovještava da smo itekako ušli u predizborno razdoblje. Naime, 2024. godine hrvatski će glasači čak tri puta izlaziti na birališta, a borba na desnom centru već se zahuktala.
Žižić je, osim recentnog sukoba, komentirao koalicijski potencijal ove dvije stranke te odgovorio na pitanje kome koristi sukob Domovinskog pokreta i Mosta, stranaka koje dijelom ciljaju na isto biračko tijelo.
>Raspudić objasnio što je mislio pod ‘ideološkim moratorijem’ za tehničku Vladu
Narod.hr: Kako komentirate činjenicu da je otvorena borba na desnom centru krenula godinu dana prije izbora?
Dr.sc. Jakov Žižić: Borba je svojstvena politici i u Hrvatskoj nedostaje prave političke borbe u smislu nadmetanja idejama, vizijama i politikama. Borba na desnici, kao i u ostatku političkog spektra je uglavnom jalova i površna. Politička borba u Hrvatskoj se nažalost svodi na jeftine diskvalifikacije političkih protivnika i privlačenje medijske pažnje provokativnim izjavama.
Narod.hr: Kakav je koalicijski potencijal Domovinskog pokreta, a kakav Mosta?
Dr.sc. Jakov Žižić: Most i Domovinski pokret su konzervativne stranke i stoga je njihov koalicijski potencijal prilično ograničen u hrvatskoj politici u kojoj dominiraju centrističke i liberalne snage. Vladajući HDZ je centristička stranka koja prvenstveno teži suradnji s drugim centrističkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina. Lijevo – liberalni SDP i zelena politička opcija Možemo bi teško prihvatili suradnju s Mostom, a naročito s Domovinskim pokretom.
Narod.hr: Smatrate li da ove dvije stranke imaju više dodirnih točaka od onih koje ih razdvajaju?
Dr.sc. Jakov Žižić: Most i Domovinski pokret imaju desne i konzervativne stavove u pogledu povijesno – simboličkih i vrijednosno – identitetskih pitanja. Ali te dvije stranke imaju različita ishodišta i putanje razvoja. Most je krenuo kao prosvjedna politička opcija koja se borila protiv političkog establišmenta u vidu HDZ-a i SDP-a. S vremenom su prerasli u najglasnijeg i najgorljivijeg protivnika HDZ-ovog modela upravljanja Hrvatskom. Domovinski pokret nije krenuo kao stranka koji se bori protiv HDZ-ovog upravljanja Hrvatskom, već protiv Andreja Plenkovića koji je navodno odvojio HDZ od njegovih izvornih vrijednosti i politika. Domovinskom pokretu je trebalo dugo vremena da se otrijezni od ideje o „spašavanju“ HDZ- a od Andreja Plenkovića. Sad se čini da je Domovinski pokret voljan za suradnju s HDZ-om pod vodstvom Andreja Plenkovića. Most je zatvoren za bilo kakav oblik suradnje s HDZ-om (kao i obratno) čime si sužavaju koalicijski prostor na SDP i Možemo (koji ih ne žele za partnere) i na novu tehnokratsku opciju koja se okuplja oko Marka Jelića (moguće i Damira Vanđelića) koja će nastojati preuzeti glasače Mosta.
>Prkačin napustio Domovinski pokret: Kaže da je više puta onemogućen da istupa u ime kluba
Narod.hr: Kome ide u prilog odvojeni izborni nastup Mosta i Domovinskog pokreta?
Dr.sc. Jakov Žižić: Odvojeni izlazak Mosta i Domovinskog pokreta na parlamentarne izbore mogao bi te dvije stranke koštati nekoliko izgubljenih mandata u izbornim jedinicama u kojima bi zahvaljujući koaliciji uspjeli prijeći izborni prag. Tih nekoliko mandata će onda pripasti najjačim strankama i koalicijama, moguće i HDZ-u. Ali HDZ-u može posredno koristiti i često zazivano okupljanje konzervativnih stranaka. Pogledajmo primjer okupljanja konzervativnih opcija oko Domovinskog pokreta Miroslava Škore na izborima 2020. Dio tog okupljanja bio je i Hrvoje Zekanović koji danas gorljivo podržava HDZ-ovu vladu.
>CRO Demoskop: HDZ, SDP i Možemo gube potporu; Most i Domovinski pokret rastu
Narod.hr: Je li rušenje Plenkovića dovoljno jak motiv koaliranja na desnom centru i je li to dovoljno jak motiv za suradnju po tom pitanju između ideološki različitih stranaka (npr. Most/Možemo)?
Dr.sc. Jakov Žižić: Rušenje Plenkovića ne može biti motiv za političko djelovanje i koaliranje konzervativnih stranaka. Rušenje Plenkovića nije dovoljna osnova ni za moguću poslijeizbornu koaliciju konzervativnih stranaka s lijevo-liberalnim i zelenim strankama. Most je stranka koja polazi od kršćanske antropologije, a lijevo-liberalni SDP i naročito zeleni Možemo imaju antropologiju koja je suprotna od kršćanske.
Narod.hr: Imaju li stranke desnog centra i desnice (Most, Suverenisti, DP) potencijal ponuditi građanima alternativu vladajućoj koaliciji?
Dr.sc. Jakov Žižić: Most je trenutno najglasnija opozicijska stranka u ukazivanju na korupciju i klijentelizam koji su povezani s određenim članovima vladajućeg HDZ-a. Ukazivanje na korupciju i klijentelizam je nezaobilazna funkcija opozicije, ali to ne jamči uspjeh na izborima i preuzimanje vlasti. Ako žele ojačati svoju glasačku snagu, opozicijske konzervativne stranke moraju pridobiti birače koji su se otuđili od politike i ne izlaze na izbore. Takve birače ne možete pridobiti ako stalno ukazujete na korupciju i klijentelizam u politici jer time samo održavate njihovu otuđenost od politike. Otuđene birače se može pridobiti jedino primjerima političkog djelovanja koje služi općem dobru. Političko djelovanje se također ne smije svesti na oponiranje vladajućima. U politici se moraju jasno pokazivati vrijednosti, ideali i vizije te nuditi konkretni odgovori na najvažnije probleme u društvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
