U ovoj su godini povećana sredstava za stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa za 34 milijuna kuna u odnosu na 2013. godinu te je dodijeljeno 5200 stipendija, rečeno je u ponedjeljak na edukaciji “Studenti – kontrolori kvalitete usluge studentskih restorana”, na kojoj su u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljena postignuća u unaprjeđenju socijalne dimenzije u visokom obrazovanju i poboljšanja u studentskom standardu.
Predstavljeni “pozitivni rezultati reforme”
Pomoćnica ministra Ružica Beljo Lučić predstavila je studentima pozitivne rezultate reforme subvencionirane studentske prehrane donošenjem novog Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata 2013. godine, u situaciji kada je sustav prehrane bio u potpunoj blokadi kako zbog neracionalnosti sustava, tako i nedostatnih sredstava u državnom proračunu.
Reforma kojoj je cilj bio racionalizirati sustav i smanjiti neizravne potpore svim studentima da bi se povećale izravne potpore ranjivim skupinama studenata rezultirala je povećanjem sredstava za stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa. Osim njih, i studentima iz poplavljenih područja tijekom 2014. i 2015. godine isplaćeno je dodatnih 2 milijuna kuna jednokratnih pomoći u iznosu od 10.000 kuna po studentu.
U Ministarstvu znanosti također su istaknuli kako su uložena značajna sredstva u opremanje novih studentskih restorana te ulazak novih restorana u sustav subvencionirane prehrane i njihova bolja dostupnost što većem broju studenata.
Otvoreni studentski restorani u više gradova
Tako su otvoreni novi studentski restorani u Varaždinu, Šibeniku, Bjelovaru, Virovitici, Rijeci, Osijeku i drugim gradovima, u pripremi je obnova restorana u Slavonskom Brodu, kao i planiranje velikog projekta izgradnje restorana u Dubrovniku u okviru studentskog doma sredstvima EU fondova.
Ministarstvo je u okviru Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020, Prioritet 10, osiguralo 105 milijuna eura za izgradnju i obnovu studentskih domova u Hrvatskoj, što zajedno s nacionalnim doprinosom čini investiciju vrijednu 123 milijuna eura, u okviru koje će se izgraditi novi kapaciteti za smještaj studenata od najmanje 3000 kreveta (u Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu), a obnovit će se studentski domovi s oko 5000 kreveta, najvećim dijelom u Zagrebu).
Pomoćnica ministra istaknula je kako je Ministarstvo uspjelo u Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, Prioritet 10, osigurati više od 50 milijuna eura za stipendije studentima slabijeg socioekonomskog statusa i studente koji se odluče za studij u STEM području, što će uz sredstva iz proračuna omogućiti značajno povećanje broja stipendista u narednom šestogodišnjem razdoblju i povećanje dostupnosti visokog obrazovanja i djeci iz obitelji slabijeg socijalnog statusa.
Navedena je i jedna od važnih stavki reforme studentske prehrane, kao što je osnivanje lokalnih povjerenstava i Nacionalnog povjerenstva za kontrolu prehrane studenata.
Na svakom računu izdanom u studentskom restoranu nalazi se e-mail adresa stud-prehrana@mzos.hr na koju studenti mogu slati svoje pritužbe i komentare po kojima postupa lokalno povjerenstvo a po potrebi i Nacionalno povjerenstvo.
Tvrde da su studenti zadovoljni
Predsjednik Nacionalnog povjerenstva za kontrolu prehrane studenata Mirko Bošnjak naglasio je da su povratne informacija studenata o kvaliteti usluge dragocjena i usmjeravaju strategiju upravljanja kvalitetom usluge studentske prehrane.
Student Toni Ganjto, član Nacionalnog povjerenstva za kontrolu prehrane studenata, na današnjem se skupu osvrnuo na važnost izravnih potpora studentima rekavši da je “osim studentske prehrane i smještaja, najvažniji dio studentskog standarda trebaju biti stipendije”.
“Povećanje broja stipendija treba postati pravilo i u sljedećim godinama, kako bi sustav izravnih potpora studentima postao dominantan. Osim dodjele državnih stipendija, danas su neiskorišteni potencijal stipendije koje dolaze iz realnog sektora, iz gospodarstva. Takav sustav je temelj stipendiranja u većini EU zemalja, ali ga Hrvatska ne može iskoristiti zbog nedovoljne povezanosti obrazovnih institucija, tržišta rada i mladih. Ta je povezanost jedan od temelja gospodarskog razvoja Hrvatske, povećanja zapošljivosti te životnog standarda studenata odnosno mladih”, napomenuo je Ganjto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
