Pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor u srijedu je svjedočio i potpredsjednik u Vladi nacionalnog jedinstva i nekadašnji čelnik Agencije za restrukturiranje i razvoj Jurica Pavelić te naglasio kako ni u Vladi ni u Agenciji nije bilo riječi o Agrokoru, a da o Ivici Todoriću kao poduzetniku, ni u bilo kojem drugom segmentu, nije razgovarao s tadašnjim premijerom Franjom Gregurićem.
Na pitanje Ante Babić (HDZ) je li u Agenciji dobivao izvješća o nadzoru pretvorbe u kompanijama, pa i u Agrokoru, Pavelić je odgovorio da ni dok je bio direktor Agencije ni dok je bio potpredsjednik Vlade, nije bilo riječi o Agrokoru.
“Agencija je tada tek bila u formiranju, radili smo pretpostavke da se pretvorba uopće može raditi, i tada nijedan podnesak koji bi ukazivao na suprotnosti sa zakonom, nije došao u Agenciju, kamoli o Agrokoru”, dodao je.
Babića je zanimalo je li mu poznato je li postojala politička odluka tadašnjeg vodstva za nastanak Agrokora, na što je Pavelić istaknuo kako s njim “nikada ni na jednom mjestu nije bilo riječi o Agrokoru ili planu da Vlada podržava neko posebno poduzeće, jer su imali zadaću samo pratiti provedbu pretvorbe”. Agrokor nije bio preferiran ni od koga, kazao je.
Nikola Grmoja (Most) pitao je je li s Gregurićem surađivao na pretvorbi i jesu li imali ista razmišljanja o tome.
Pavelić je odgovorio da se kao čovjek iz realnog sektora pitao je li Zakon o pretvorbi trebalo donijeti jer smo bili u ratu i hoće li oni koji kupuju dionice uz popust, voditi računa o tehnološkom razvoju firme ili samo o svojoj dobiti.
“Smatrao sam da idemo u pretvorbu bez ikakvog uzora u svijetu. Vodili smo brigu kako hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnim jer se ulaskom u rat izgubilo tržišta bivše Jugoslavije i istočnog bloka”, rekao je Pavelić.
Na Grmojino pitanje je li znao za kredit Zagrebačke banke Agrokoru 1991. godine, te konstataciju kako vidi to što Vladimir Šeks koji je o njemu bio obaviješten nije reagirao unatoč nepravilnostima koje je utvrdila Financijska policija, Pavelić je odgovorio da o tome ništa ne zna, kao ni da je Šeks o tome bio informiran.
Činjenica je da su banke davale kredite menadžmentu koji su poznavale i u koje su imali povjerenje, dodao je.
Na konstataciju kako se takav kredit nije mogao dobiti bez potpore politike, zaključio je da je “za sve dobro i loše u ovoj zemlji kriva politika”.
Josipu Manoliću koji je u svojoj knjizi napisao da je ‘Gregurić imao grijeha u pretvorbi i privatizaciji’, Jurica Pavelić poručio je da bi te tvrdnje bile u redu da je svoja saznanja prijavio, umjesto što sada optužuje s distance od 25 godina.
Na današnje svjedočenje na saborskom Istražnom povjerenstvu nisu se odazvali bivši premijer Zlatko Mateša, koji je na službenom putu te Zdravko Mršić, još jedan bivši čelnik Agencije za restrukturiranje, kojemu poziv još nije dostavljen.
Za četvrtak je najavljeno svjedočenje bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, bivšeg generalnog direktora Unikonzuma Josipa Petrovića, bivšeg ministra financija Borislava Škegre te bivšeg ministra financija Zorana Jašića.
> Hasanbegović: Povjerenstvo za Agrokor je udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa
Podsjetimo, povjerenstvom predsjeda “bivši ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”, kako je upozorio Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku.
Za vrijeme Miljenićeva mandata kada je bio na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo je do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.
“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
