Pravobraniteljica za djecu traži da- iako loše radi svoj posao- ostane na poziciji

Foto: fah

Povodom odluke Ustavnog suda o ukidanju Zakona o pravobraniteljici za djecu oglasila se pravobraniteljica Milas Klarić te zatražila da iako loše radi može ostati na poslu, a sve pod krinkom “usklađivanja” zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravobraniteljica je upozorila na sadašnju neusklađenost Zakona o pravobranitelju za djecu, kao i zakona o drugim posebnim pravobraniteljima, sa Zakonom o pučkome pravobranitelju, u dijelu u kojem se reguliraju razlozi za razrješenje posebnih pravobranitelja. Radi usklađivanja sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, pravobraniteljica je predložila izmjenu propisa na način da neprihvaćanje izvješća posebnih pravobranitelja u Hrvatskome saboru ne bude razlog za razrješenje pravobranitelja i njihovih zamjenika. “To je osobito važno radi očuvanja neovisnosti i samostalnosti institucija svih posebnih pravobranitelja”, poručila je Milas Klarić u priopćenju.

> Milas Klarić zabrinuta za svoj položaj? – apelira da Vlada što žurnije uputi u proceduru novi prijedlog zakona o Pravobranitelju za djecu

Udruga Roda se zabrinula za opstanak pravobraniteljice jer bi, čini se prema onome što tvrde, samo postojanje te institucije trebalo štiti djecu, bez obzira na konkretan rad osobe koja je imenovana na tu poziciju: “Ukidanje jedne ovakve institucije moglo bi imati nesagledive posljedice ne samo po stanje prava djece već i po stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, pogotovo ako se promatra u cjelokupnom društvenom kontekstu, jer ovo nije izoliran slučaj. Svakodnevno svjedočimo smanjenju ljudskih prava i pravnoj nesigurnosti ranjivih skupina, a djeca su jedna od najranjivijih skupina. S jedne strane u društvu se govori o demografskoj obnovi, a s druge strane šalju se dvojbene poruke javnosti, kao što je i ova o mogućem ukidanju Zakona o pravobraniteljici za djecu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga Roda tumači da Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2015. nije bilo odbačeno zbog manjkavog rada, nego zbog ideologije, kao da se radi o notornoj činjenici: “Podsjetimo da tada izvješće pravobraniteljice nije usvojeno zbog ideoloških razmimoilaženja, a ne zbog evaluacije njezina rada.”

> Udruga Roda izdala slikovnicu kojom među djecom promovira redefiniciju obitelji i posvajanje djece od strane LGBT parova

Zašto nije usvojeno Izvješće o radu Milas Klarić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milas Klarić snažno je zagovarala Obiteljski zakon Milanke Opačić iz 2014. godine, u čijoj je radnoj skupini sudjelovala. To je bilo vidljivo i u Saboru pred zastupnicima kad je njeno Izvješće bilo razmatrano.

Na pitanje Nade Murganić kao zastupnice ima li Milas Klarić saznanja o štetama koje je taj zakon prouzročio djeci, Milas Klarić je odgovorila: “Ne, apsolutno se ne osjećam odgovornom. Odgovorno za donošenje propisa uvijek i jedino može biti predlagatelj i izvršno tijelo, a donositelj propisa je Sabor RH, a za primjenu može biti odgovoran jedino onaj koji primjenjuje taj propis. A ako me pitate da li osobno mislim da je Obiteljski zakon iz 2014. pa i petnaeste bio dobar ja mislim da je, ja mislim da poboljšava pravni položaj djeteta u bitnom i osoba s duševnim smetnjama iako me to ne pitate. (…) Dakle, ja sam ponosna što sam sudjelovala u radu u toj radnoj skupini i dajem, evo niste me to pitali ali da mogu sve ponoviti isto opet bih napravila isto jer mislim da je taj zakon napravljen kvalitetno.

Govorila je da je Ustavni sud u suspendiranju Obiteljskog zakona iz 2014. prekršio svoje ovlasti: “Kad govorimo, to vam moram reći jer profesionalno ne bih nikako mogla jednostavno prešutiti tu činjenicu, ne postoji mogućnost da Ustavni sud RH suspendira neki propis bez ocjene ustavnosti. Ja mislim, možda se varam, ne mogu reći da znam praksu Ustavnog suda od početka osnivanja. Mislim da se to u RH do Obiteljskog zakona nikad nije dogodilo i da je time Ustavni sud RH prekršio svoje ovlasti, prekršio članak 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ušao u nadležnost Sabora RH određujući koji će propis biti na snazi, da li sam objektivna, odgovor je da.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suprotno onome što tvrdi udruga Roda, Milas Klarić je sudjelovala u izradi zakona koji bi naštetio djeci u Hrvatskoj i imao “nesagledive posljedice” po djecu i njihova prava, te je taj zakon snažno branila.

Podsjetimo, bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić uputila je radnoj skupini svoje mišljenje i čak 83 primjedbe na zakon koji je ministrica Milanka Opačić najavljivala kao najvažniji projekt svog ministarstva. Nakon što je Jelavić otišla s mjesta pravobraniteljice za djecu, nova pravobraniteljica, uz protivljenje mnogih i veliku saborsku raspravu, postala je Ivana Milas Klarić.

Stupajući na dužnost Milas Klarić je povukla sve 83 primjedbe prošle pravobraniteljice za djecu na Obiteljski zakon. Kako je Milas Klarić i sama bila dio skupine koja je pisala zakon, opravdano se može govoriti o klasičnom sukobu interesa, a ne o brizi za poboljšanje zakona. Jer povući baš sve 83 primjedbe svoje prethodnice, i to u zakonu kojeg je kasnije Ustavni sud stavio potpuno izvan snage, ne može se nazvati brigom za one čiji će se životi regulirati prema njemu.

> Milas Klarić povukla sve 83 primjedbe Mile Jelavić na Obiteljski zakon u čijoj izradi je i sama sudjelovala

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Ustavnog suda demantirao je danas da institucija pravobraniteljice za djecu ugrožena ukidanjem Zakona: “Morali smo ga ukinuti jer je to organski zakon, a zakonodavcu smo dali rok da ga opet izglasa, koji možemo po potrebi i produžiti. Mjesto pravobraniteljice i dalje će postojati, ona nije ugrožena”, naglasio je Šeparović na konferenciji za novinare povodom odluka Ustavnog suda o zakonima o konverziji švicaraca i “lex Vlahušića”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.