Pravoslavni vjernici proslavili Uskrs u hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu

Foto: fah

U povodu svetkovine Uskrsa, koji pravoslavni vjernici slave po julijanskom kalendaru, u nedjelju 8. travnja svečanu arhijerejsku liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu uz svećenike Zagrebačko-ljubljanske metropolije i Zagrebačke crkvene općine predvodio je zagrebačko-ljubljanski metropolit Porfirije. Tijekom liturgije o. Bogoljub Ostojić pročitao je uskrsnu poslanicu koju je srpski patrijarh Irinej sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne Crkve uputio svećenstvu, monaštvu i svim vjernicima, donosi IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kraju liturgije okupljenim vjernicima Uskrs je čestitao i metropolit Porfirije, te je posvijestio kako uskrsli Krist donosi istinsku i pravu radost, jer u njemu je uskrsnula i ljudska priroda.

Njegovo uskrsnuće daje nam odgovor na pitanje tko smo, od kuda dolazimo i kuda idemo, te koji je smisao našega života, jer „nije naš osnovni zadatak i cilj pronaći put i način svoga života, nije osnovno pitanje kako živimo, već zašto živimo. Na to pitanje ponekad zaboravljamo, a ponekad ga i svjesno izbjegavamo, jer nismo u stanju sami na to pitanje odgovoriti, a sve nas oko nas uvjerava da je najvažnije zašto živimo. No, najvažnije je da odgovorimo prvo sebi, a onda drugima što je život, koji je smisao našeg postojanja, koji je smisao života, te koji je smisao smrti”, rekao je metropolit Porfirije. Naglasio je kako je čovjek oduvijek težio otkriti koji je smisao njegova postojanja te si istovremeno produžiti život, ako već ne može vječno živjeti. No, metropolit je upozorio: „Tamo gdje smo opterećeni sami sobom, egoizmom, sebeljubljem, raznim porivima i materijalnim vrijednostima, gdje se pokušava pobjeći od smrti tamo nikad nismo siti života”.

„Ali to je i prirodno, jer smrt je neprirodna u našem biću i na našem biću. Smrt nije nešto radi čega smo došli na ovaj svijet i sa čime smo došli na ovaj svijet. Smrt je nešto što je naknadno unijeto u naše iskustvo, u naše živote. Želja pak da živimo vječno pokazuje naše iskustvo ljubavi, jer ljubav je ona koja nas upućuje na vječnost, a iz te vječnosti dolazi Gospodin da bi nas u nju uveo: dolazi uzimajući na sebe ljudsku prirodu, biva ponižen, raspet, ubijen, ali to nije posljednje što je rekao o sebi. Umirući na križu On obesnažuje smrt, uzima joj snagu i čini ju nemoćnu i u životu svakoga od nas da bismo i mi postali baštinici života koji nam Krist nudi. Da bismo postali sudionici te pobjede nad smrću koju je On za nas izvojevao, neophodno je da s Njim stupimo u osobni odnos, a to je nešto što se ne može smjestiti samo i isključivo u kategorije razuma i logike. To zahtjeva čitavo naše biće, čitavu našu osobu, to je nešto što zahtjeva da naš odgovor bude naš život u skladu s pozivom koji nam Gospodin upućuje, a taj poziv nije ništa drugo nego poziv ljubavi: poziv na ljubav prema Njemu, poziv na prihvaćanje Njega kao središte i temelja našeg života, ali i poziv na ljubav prema svim ljudima”, rekao je metropolit Porfirije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neka je sretan današnji dan i današnji praznik prije svega pravoslavnim kršćanima jer slavimo dan Kristova uskrsnuća. On je inat smrti, prolaznosti i zla kojim je svijet danas okovan, a često i mnogi ljudi, kazao je Porfirije.

Nagovor je zaključio riječima „neka Gospodin da da danas kad Kristovo uskrsnuće, radost, ljepota, ljubav i svjetlost iz naših bića izagna tamu, mir dođe u naša srca kako bismo onda i mi zajedno sa svima svetima, sa cijelom Crkvom mogli radosno pjevati uskrsnu pjesmu ‘Krist uskrsnu od mrtvih, smrću smrt razruši i onima koji su u grobovima život darova'”.

Arhijerejsku liturgiju pjevanjem je animirao Hor hrama Preobraženja Gospodnjega.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.