Na konferenciji pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo – obrazovanje, znanost i digitalna budućnost”, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako se bez političke stabilnosti i konsenzusa svih političkih stranaka oko najvažnijih tema o kojima ovisi gospodarski i društveni oporavak Hrvatske ne može govoriti o napretku zemlje.
No, ta je politička stabilnost, kako je dodala, nažalost, poljuljana već prošlog tjedna.
Predsjednica je ocijenila kako se tek razvojem političke stabilnosti može posvetiti rješavanju ključnih nacionalnih problema – demografskoj obnovi i reformi obrazovanja.
“Demografski problemi nisu problem ideologije, ni desne ni lijeve, već problemi svih građana”, rekla je Grabar-Kitarović te dodala da je preduvjet za njihovo rješavanje prihvaćanje dugoročne strategije unutar koje su prioritetne demografske mjere, smanjenje nezaposlenosti, povećavanje izdvajanja za djecu i smanjenje troškova školovanja.
Ocijenila je da već dvije godine politička nestabilnost paralizira sustav i ne dopušta razvitak i napredak u reformi obrazovanja, što je ključ razvoja naše države.
Poduprla je nastavak provodbe cjelokupne kurikularne reforme, ali i upozorila kako je pritom iznimno važno staviti veći naglasak na STEM obrazovanje te povezati obrazovanje s gospodarstvom i tržištem rada.
Time bi se, poručila je, raspoznale potrebe gospodarstva, pratili novi trendovi, a učenicima dalo potrebno praktično znanje kako bi postali ravnopravni građani 21. stoljeća.
Ustvrdila je kako nas upravo ova burna politička previranja ponovno upozoravaju kao i svaku političku stranku i koaliciju kako tako važna pitanja ne smiju ovisiti o političkim mandatima i politički uvjetovanom manjku konsenzusa oko ključnih strateških problema i ciljeva Republike Hrvatske.
Potrebno više praktične nastave, posebice u STEM područjima
Osvrćući se na stanje u školstvu, ocijenila je da su jedan školski sat tehničke kulture i udžbenici iz ’90-ih godina neke od poraznih informacija koje godinama upozoravaju na alarmantno stanje hrvatskog školstva.
Naglasila je kako u suvremenom školstvu neprestano treba usavršavati učitelje, školu osloboditi presije nepotrebnih informacija, a učitelje i školu obogatiti modernim znanjima i nastavnim programima s ojačanom odgojnom komponentom te jedinstvenim udžbenicima i programima za pojedine profile škola.
Predsjednica smatra kako je potrebna i veća zastupljenost praktične nastave, posebno u STEM područjima.
Pozvala je na odgovornost sve političke čimbenike jer smatra kako hrvatski učenici i mladež ne mogu više čekati. “Ne mogu čekati još jednu izbornu kampanju ili preslagivanje vlasti”, poručila je.
“Jedino rješavanjem ključnih nacionalnih problema zaustavit ćemo odlazak mladih stručnih ljudi te promijeniti trendove demografije”, rekla je te dodala da nema razvoja bez suvremenoga školstva, bez modernoga obrazovanja, bez mladih ljudi motiviranih za postizanje stručnosti i izvrsnosti koje će moći pokazati u svojoj vlastitoj domovini.
“Moramo spriječiti da se ulaganje u njihova znanja koriste druge zemlje u kojima će tražiti posao i svoju budućnost”, poručila je.
Predsjednica Grabar-Kitarović smatra kako su mladi ljudi jedini jamac zemlji da ne postane zarobljenik prošlosti.
“Oni su sposobni graditi budućnost, a mi im moramo omogućiti bolje obrazovanje, primjerenu skrb, a iznad svega zapošljavanje”, rekla je. “Želim odgovornu, samosvjesnu, modernu, otvorenu Hrvatsku iz koje mladi neće odlaziti, a u koju će se ljudi vraćati, u kojoj će vaša i moja djeca imati iste prilika kao što imaju u Njemačkoj i Švedskoj”, rekla je dodavši kako je zato potrebno znanje za 21. stoljeće.
U prvom dijelu konferencije u izlaganju o digitalnoj budućnosti predsjednik ICT udruge pri HUP-u Boris Drilo poručio je kako bez razvoja ICT-a nema povećanja rasta BDP-a, zapošljavanja i izvoza. Digitalne budućnosti bit će s nama ili bez nas, rekao je dodavši kako bi bila šteta da ne iskoristimo ono što nam digitalni sustavi omogućuju.
O znanju i obrazovanju za digitalnu budućnost govorio je i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, koji je ustvrdio kako unatoč potpori HUP-a, sindikata i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatski sabor ne omogućuje provedbu cjelokupne kurikularne reforme.
U prijepodnevnom dijelu konferencije, koju je organizirao Večernji list još se raspravljalo o digitalnom društvu, a govorili su ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić i Pero Lučin s Riječkoga sveučilišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
