Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović predstavila je u srijedu trojicu posebnih savjetnika – Branka Lustiga za pitanja holokausta, Anđelka Akrapa za demografsku obnovu i Nenada Bakića za digitalnu transformaciju i STEM.
Predsjednica je istaknula kako su ta imenovanja u funkciji njezine političke agende, u kojoj kao primarna pitanja ističe demografsku obnovu, obrazovanje i zapošljavanje mladih, te izgradnju domovinskog zajedništva u ozračju društvene sinergije i tolerancije.
Ključni demografska obnova i reforma obrazovanja
“Uvjerena sam da smo nakon proteklih parlamentarnih izbora ušli u razdoblje političke stabilnosti. Iako razinu kulture političke komunikacije u javnom prostoru i dalje treba podizati, ocjenjujem da postoji visok stupanj suglasja u percepciji ključnih nacionalnih problema i razumijevanju potrebe žurnog donošenja mjera radi njihova rješavanja, u čemu su upravo demografska obnova i reforma obrazovanja na prvome mjestu”, rekla je Grabar Kitarović.
Ocijenila je kako je Vlada ozbiljno shvatila te zadaće. “Izričito uvrštavanje demografske politike u jedno od ministarstava, prve mjere i najava novih mjera pokazuju da postoji snažno izražena politička volja da se tom pitanju pristupa sustavno i svestrano. I dalje smatram da smo u tom segmentu u izvanrednom stanju, te stoga opseg sadržaja i zahtjevnost provedbe brojnih mjera traži osnutak posebnoga ministarstva, no potpuno poštujem autonomiju Vlade da, sukladno svojoj procjeni, strukturira provedbu demografske politike”, poručila je.
Projekt kurikularne reforme smatra ključnim u preobrazbi obrazovnog sustava te očekuje njegovo intenziviranje i što skoriju eksperimentalnu, a onda i cjelovitu provedbu.
“Rezultat, uvjerena sam, treba biti škola oslobođena presije nepotrebnih informacija, ali obogaćena modernim znanjima i nastavnim programima, s ojačanom odgojnom komponentom, jedinstvenim udžbenicima za pojedine profile škola te većom zastupljenošću praktične nastave, posebice u STEM-područjima”, naglasila je predsjednica.
Ocijenila je kako je njezina zadaća pridonositi uspjehu tih politika, što je bio razlog da ojača svoj savjetničkim tim. Akrap već godinama upozorava političke čimbenike i javnost na negativna demografska kretanja i predlaže mjere za demografski oporavak, dok je Bakić ugledni poduzetnik i inovator na području digitalizacije i informatizacije, koji je pokazao kako se kreativno može pridonijeti obrazovnoj reformi.
Predsjednica se posebno zahvalila Branku Lustigu, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati predstavljanju, jer je kao dijete podnio užase logora i svoj život posvetio širenju razumijevanja među ljudima i narodima, te će, uvjerena je, pomoći ispravnom suočavanju hrvatskoga društva s prošlošću.
“Imenovanja na simboličan, ali i sadržajan način u međusobnoj povezanosti obuhvaćaju važna pitanja naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Prošlost želimo zaključiti na način da nam ne bude opterećenje i uzrok sukobima i podjelama. Ispravno je razumijevajući, moći ćemo u većem zajedništvu zrelije rješavati pitanja sadašnjosti”, rekla je Grabar Kitarović.
Demografski problemi od 1970-tih godina
Akrap je naglasio da demografi više od pola stoljeća upozoravaju na demografske probleme i njihove dugoročno pogubne gospodarske i društvene učinke. “Demografski su problemi opće društveni, nisu pitanje ideologije, ni desne niti lijeve, i tiču se svih građana. Hrvatska od 1970-ih ima negativne procese, a od 1990-ih prirodno smanjenje, iseljavanje i pad broja stanovnika. Preduvjet za rješavanje tog problema je usvajanje dugoročne strategije uz suglasje svih političkih, gospodarskih i društvenih elita”, rekao je.
Smatra kako su, uz smanjenje nezaposlenosti, važne demografske mjere smanjenje rada na određeno vrijeme, povećanje davanja za djecu, smanjenje troškova školovanja, dok su u ruralnim područjima potrebne dodatne mjere i uključenost lokalne zajednice.
Bakić je pak poručio da je savjetničko mjesto nova platforma i pozicija s koje može nastaviti svoje višegodišnje djelovanje, koje je prvenstveno usmjereno popularizaciji i razvijanju STEM područja i digitalnoj transformaciji u školama.
STEM područje je jezgra suvremenog kurikuluma jer vodi k razvoju komunikacijskih vještina, kreativnog razmišljanja i učenja te vrijednosti kao što su otvoren duh i čvrst karakter. Bakić je uvjeren da suvremeniji pristup učenju može imati transformacijsku snagu na cijelo društvo i realizaciju velikih hrvatskih potencijala.
