O aktualnom trenutku u segmentu (ne)gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, u Glasu Koncila u rubrici (Pri)govor znanosti, objavljen je u dva nastavka razgovor s predsjednicom Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) Brankom Genzić-Horvat.
Razgovor je vodio prof. dr. sc. Valerije Vrček.
U prvom dijelu razgovora eskalacija incidenata s otpadom u Zagrebu prikazana je kao pokušaj opstrukcije kružne ekonomije i kao pokušaj instalacije spalionice smeća. U nastavku razgovora provjerava se ozbiljnost takvih namjera.
Oba nastavka razgovora prenosimo u nastavku.
Zbog čega je Zagreb u ljetnim mjesecima postao zatrpan smećem i otpadom? Komu je u interesu da sustav odvojenoga prikupljanja otpada ne funkcionira?
Branka Genzić-Horvat: U Zagrebu svjedočimo ulicama zatrpanim otpadom, neredovitomu pražnjenju spremnika, brojnim nekontroliranim nesaniranim odlagalištima, nestimulativnomu sustavu naplate, učestalim požarima na odlagalištima, najavljenomu povećanju cijena odvoza i kaznama bez stvorenih preduvjeta za njihovo pravično izvršenje. To je logična posljedica dugogodišnje nebrige i hotimičnoga zanemarivanja uspostave učinkovitoga sustava gospodarenja otpadom u interesu građana Zagreba, koja eskalira.
U Zagrebu naime dugo godina nema sustava ni volje za uspostavu ekološkoga sustava u interesu građana, na bazi prevencije, ponovne upotrebe, odvojenoga prikupljanja otpada na mjestu nastanka i recikliranja u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom ustanovljenom europskom direktivom o otpadu u skladu s principima cirkularne ekonomije, koji smo dužni i imamo opravdan interes uspostaviti. Odgovorne službe ne rade svoj posao, Grad Zagreb ne izvršava svoju ustavnu funkciju u obavljanju komunalnih djelatnosti u skladu s interesima građana. U interesu je građana, umjesto prikupljanja miješanoga komunalnoga otpada u takozvanim županijskim i regionalnim centrima za gospodarenje otpadom, uspostava decentraliziranoga sustava baziranoga na prevenciji otpada, centrima za ponovnu uporabu, sortirnicama, kompostanama i reciklažnim dvorištima prema potrebama lokalnoga stanovništva.
Je li to strategija ili opstrukcija?
Branka Genzić-Horvat: Takva situacija posljedica je i zastarjele Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2005. godine, koja je bazirana na regionalnim i županijskim centrima za prikupljanje miješanoga komunalnoga otpada s tehnologijama mehaničke i biološke obrade, suprotna je odvojenomu prikupljanju, jer centri imaju mali postotak odvajanja i proizvode gorivo za spalionice ili takozvane energane. Centrima ne ćemo postići zadane ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada i građani će plaćati skupe penale.
O štetnosti svjedoče i primjeri već izgrađenih centara Marišćine i Kaštijuna, koji produciraju goleme probleme u okolišu i plasmanu proizvedenoga goriva iz otpada. Centri za gospodarenje otpadom su opstrukcija europskim direktivama ustanovljene cirkularne ekonomije, hijerarhije gospodarenja otpadom i interesa građana.
Aktualno stanje s ciljem izazivanja kaosa s otpadom u interesu je određenih grupacija, kako bi se opravdala teza da građani nisu sposobni odvojeno prikupljati i reciklirati otpad, te da je spaljivanje otpada jedino rješenje.
Kako bi prema Vašem mišljenju izgledao pravedan sustav naplate prikupljanja odvojenoga otpada i smeća?
Branka Genzić-Horvat: Zagreb kao i drugi gradovi imaju temeljem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom Vlade Republike Hrvatske nepravedan i nestimulativan sustav naplate, koji nije usklađen s načelom blizine i pravednim načelom »plati koliko baciš«, te posljedično individualizacijom odgovornosti, što je interes građana i najbolja europska praksa. U biti, umjesto sada ustanovljenoga modela plaćanja prema zakupljenom volumenu spremnika/udjelu u spremniku, jedinica lokalne samouprave, pa i Grad Zagreb treba osigurati naplatu prema stvarno predanoj količini proizvedenoga otpada u mjernim jedinicama za određeno razdoblje. Suprotno tvrdnjama, netočno je da se takav sustav u Zagrebu ne može uspostaviti. Za to postoje sva tehnička rješenja. Tada će građani osim uspostave individualizirane odgovornosti, moći kontrolirati vlastite troškove i biti kroz sustav naplate stimulirani na odvojeno prikupljanje i recikliranje. Prijetnje penalizacijom i plaćanje drastičnih kazna bez uspostave pretpostavaka za odvojeno prikupljanje koje je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati građanima u praksi je nemoguće provesti i povrjeda je osnovnih principa prekršajne i kaznene odgovornosti.
Ima li Grad Zagreb novca za kupnju spalionice smeća? Nije li to ipak preskupa investicija?
Branka Genzić-Horvat: Udruga za zaštitu okoliša Resnik dugo se godina bori protiv spaljivačke koncepcije i za uspostavu ekološkoga sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj. Spalionice su nepotrebne i iznimno opasni projekti, osobito imajući u vidu činjenicu obveznoga izdvajanja svih reciklabilnih komponenata, a oporabljivo je 98 posto otpada. Spalionica je opasna teza, dovođenje u zabludu građana, a spaljivanje otpada suprotno ciljevima cirkularne ekonomije. Spaljivanjem se nepovratno uništavaju resursi, a kad se uz poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom izdvoje sve reciklabilne i gorive komponente otpada, nema što gorjeti. Spalionice su najgori i najskuplji način rješavanja otpada. U pogledu već postojećih spalionica Europa se suočava s njihovim »lock in« učinkom – nemaju dovoljno goriva iz otpada niti ga smiju spaljivati bez prethodne obrade te se Europa okreće jeftinijim, ekološki i klimatski učinkovitim obnovljivim izvorima energije kojima rješava potrebe za energijom. Imajući u vidu izloženo, nema ni jednoga valjanoga razloga za spaljivanje otpada i izgradnju spalionice odnosno takozvane energane u Zagrebu, ni bilo gdje.
Tko želi spalionicu?
Branka Genzić-Horvat: Spalionica je u Zagrebu planirana prije dugoga niza godina u interesu profita interesne grupacije i od nje jednako ni danas ne odustaju. Ona je upravo i posljedica koncepcije planiranoga Zagrebačkoga centra za gospodarenje otpadom za otpad iz Zagreba i Zagrebačke županije, koji se bez investicijske studije i analize opravdanosti gradi, a koji zastupa službena politika u Zagrebu, uz suglasnost nadležnoga ministarstva. Zbog omogućavanja njezine izgradnje u naselju na zagrebačkom vodonosniku izvršene su nezakonite izmjene vodozaštitnoga područja i brojne manipulacije prostorno-planskom dokumentacijom u Zagrebu.
Prema nekim ranijim izračunima izgradnja spalionice u startu bi stajala najmanje 350 milijuna eura. Prema sadašnjem Planu gospodarenja otpadom u Zagrebu ne predviđa se ni jedan centar za ponovnu uporabu ni sortirnica, ali predviđa se najveći dio sredstava od 1,2 milijarde kuna utrošiti samo za izgradnju neopravdanoga i štetnoga centra za gospodarenje otpadom koji uključuje spalionicu. Sredstva se prema planu trebaju osigurati iz proračuna Grada Zagreba, kreditima banaka, javno-privatnim partnerstvom ili koncesijom. Tako se osigurava daljnja pljačka građana i u segmentu otpada te posljedično povećanje troškova.
Može li Zagreb ipak postati pozitivan primjer za Hrvatsku? Tko bi to mogao pokrenuti ili promijeniti?
Branka Genzić-Horvat: Zagreb ima zanemariv postotak odvojenoga prikupljanja otpada, kao očigledne posljedice dugogodišnjega zanemarivanja gospodarenja otpadom, na što dugi niz godina upozoravamo i protiv čega se borimo, i to upravo voljom onih koji o tome donose odluke, koje nisu u interesu građana, nego u parcijalnom interesu. Građani žele odvojeno prikupljati otpad, reciklirati i na taj način kontrolirati odnosno smanjiti svoj trošak i čuvati okoliš. Ekološka svijest građana raste, konačno više nitko ne može zanemarivati posljedice dugogodišnje nebrige s kojima smo izravno suočeni.
Zagreb treba trenutačno u sprječavanju nesagledivih štetnih posljedica odustati od izgradnje štetnoga, skupoga, zdravstveno i ekološki neopravdanoga Centra ga gospodarenje otpadom u koji bi se trebao dopremati miješani otpad iz Zagreba i Zagrebačke županije. Izgradnjom takva centra povrijeđeno je načelo blizine, koje je temelj funkcioniranja u obavljanju komunalnih djelatnosti, prema Direktivi o otpadu i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, a na taj način krše se i osnovna ljudska prava zaštićena našim Ustavom.
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom interes je određenih krugova koje zastupa gradonačelnik Zagreba, uz podršku interesnih struktura koje o tome donose odluke dugi niz godina. Nesumnjivo je da vrijeme odgovornosti treba doći, kako prema eksponentima takve politike tako i za sve one koji ih u tome podržavaju.
Zagreb je četvrtina Hrvatske i treba biti primjerom. Građani imaju pravo zaustaviti ovo neodrživo stanje. Legitimno je i legalno pravo i opravdan interes građana zahtijevati neodgodivu uspostavu sustava u skladu s principima cirkularne ekonomije, a ustavna je i zakonska zadaća Grada Zagreba da im to osigura, za što snosi odgovornost.
Svakako da postoje ljudi koji imaju potrebna znanja i moralne vrijednosti te mogu i žele uspostaviti neusporedivo bolji, ekonomski, zdravstveno i financijski, ekološki sustav u javnom interesu, kakav građani trebaju i zaslužuju. Tada će Zagreb opet biti kao nekad »lepi beli«. Do tada na svima nama je moralna i faktična odgovornost da im osobnim primjerom i doprinosom u tome pomognemo, u vlastitom i općem interesu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
