Predsjednik Vrhovnog suda Sessa priznao: ‘Kazne oko pandemije su vjerojatno prestroge’

Foto: Fah

Stanje hrvatskog pravosuđa, spajanje ministarstva pravosuđa i uprave te situaciju vezanu uz pandemiju koronavirusa, za N1 televiziju komentirao je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Vrhovnog suda komentirao je i dvojbu treba li nositi zaštitne maske, kako to preporučuju epidemiolozi, ili ne.

“Trebamo postupati razumno i u interakciji s drugima štititi njih i sebe. Previše se pažnje posvećuje banalnoj stvari, ja da sam saborski zastupnik, masku bih nosio”, rekao je Sessa za N1, a odgovorio je i na pitanje o eventualnom prestrogom kažnjavanju ljudi zbog kršenja samoizolacije na početku epidemije koronavirusa te ublažavanjem tih kazni u kasnijoj fazi.

“Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa sankcije, vjerojatno jesu prestroge, no niti je jedna odluka konačna, pravomoćna, na početku je postojala neka nervoza, strah, to je utjecalo na postupanje policije i institucija, a s vremenom se ustabililo. Sustav će sam po sebi postaviti stvari na svoje mjesto”, rekao je Sessa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnik Vrhovnog suda smatra kako spajanje ministarstva pravosuđa i uprave nije najsretnije rješenje.

“Pravosuđe je velik sustav, a neke sastavnice su autonomne, kao što su sudovi, odvjetništvo, državno odvjetništvo. Ministarstvo pravosuđa ima potpuno drugi način brige u odnosu na resore koje pokriva od drugih ministarstava. To jedinstvo uprave i pravosuđa imali smo u socijalizmu, 1994. to smo napustili, 2000. malo spajali, no u konačnici će to zahtijevati od ministra veliki napor i prilagođavanje uprave pravosuđu i obratno, što nam možda može oduzeti dragocjeno vrijeme za daljnji napredak sudstva i pravosuđa. Ministarstvo uprave i pravosuđa trebat će dosta napora da se usklade oba sustava. Mi u pravosuđu ćemo smatrati da smo važniji, oni u upravi isto”, smatra Sessa.

Hoće li spajanje dodatno produbiti percepciju pritiska politike na sudstvo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je samo percepcija, mislim da ne bi trebalo jer treba stvari postaviti na pravi način, Nitko tko kreira javno mnijenje ne ulazi u dubinu. Ministarstvo uprave i pravosuđa trebat će dosta napora da se oba sustava usklade. Mi u pravosuđu ćemo smatrati da smo važniji, oni u upravi isto”, rekao je Sessa i još malo govorio o percepciji pravosuđa s obzirom na to da imamo slučajeve neujednačenih sudskih praksi dugih sporova.

“Sporost je najveći problem, drugi je da se neki ekstremni slučajevi uzimaju kao redovna situacija. Zadnje istraživanje u ministarstvu pravosuđa je u minutama mjerilo vrijeme potrebno da se neki postupci završe, u najkompleksnijim predmetima do pravomoćnost treba 10 sati, ako bi se koncentriralo raspravljanja svaki predmet bi se završio u 2 ili 3 mjeseca, treba ići ka tome da se raspravljanje koncentrira u dva tri ročišta. No, tu nisu samo suci, tu treba i disciplina stranaka. Mislim da je to moguće, istraživanje je pokazalo a sam rad na predmetu nije dugačak, prosječno predmeti traju 2,3, godine, u kaznenim stvarima 1,3 godinu. Po tim smo parametrima u sredini”, rekao je Sessa i odgovorio kako bi se toj sporosti moglo doskočiti.

“Svi bi morali naći svoju ulogu to se može s nekoliko procesnih intervencija koje bi motivirale sve, velika uloga je gdje su drugostupanjski sudovi zakazali, svaki pokušaj da prvostupanjski uvede neku strogost se relativizira, ne bi trebalo dopuštati odvjetničke manevre. po mom iskustvu, često prvostupanjski sudci kažnjavanju stranke za nedisciplinu, drugostupanjski sudovi preinačavaju i time daju poruku da se to može i čine suce prvog stupnja upućuju ih da ne koriste ta sredstava”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.