Gotovo nestvarno zvuči podatak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji svaki drugi stanovnik ima automobil, no unatoč sve većoj gužvi na cestama u policiji ističu da zahvaljujući prevenciji uspijevaju smanjiti broj smrtno stradalih u prometu.
Splitsko-dalmatinska županija broji 445.248 stanovnika, 201.946 vozila i 242.861 vozača. Najrizičniji dani u tjednu su petak i subota za vrijeme kojih se od 12 do 18 sati dogodi najviše prometnih nesreća, a najmanje ih se događa nedjeljom. Najviše prometnih nesreća, njih 86, dogodilo se u 2015. na Županijskoj cesti dr. Franjo Tuđman u Kaštelima, dok je u splitskoj Vukovarskoj ulici prošle godine zabilježeno 96 nesreća.
Policijski službenik za nadzor i planiranje-prevenciju PU Splitsko-dalmatinske Jasmin Hasukić promet naziva povijesnom kategorijom bez kojeg je nezamisliv život modernog čovjeka. Za Hinu otkriva da županijske ceste ukupno imaju 4096 kilometara na kojima je od 1998. pa sve do 2016. primjetno smanjenje smrtno stradalih osoba u prometu. Davne 1998. se dogodilo 7352 prometnih nesreća u kojima je život izgubilo 52 ljudi, dok ih je 537 zadobilo teže tjelesne ozljede. Prošle godine je zabilježeno 2964 prometnih nesreća u kojima je poginulo 27 ljudi, a 274 ih je teže ozlijeđeno.
“Takvi statistički podaci ohrabruju unatoč činjenici da je broj vozača i vozila na našim cestama sve veći pa time i mogućnost izlaganja riziku. Policija u sinergiji sa svim ostalim institucijama, ustanovama, udrugama i drugim zainteresiranim subjektima na polju prevencije ulaže u projekte kako bi se sigurnost u cestovnom prometu podigla na još višu razinu. Unatoč činjenici da apsolutna sigurnost ne postoji možemo biti zadovoljni samo sa brojkom nula jer je vrijednost jednog života neprocjenjiva i nenadoknadiva”, kaže Hasukić.
Podaci kojima raspolaže govore da je i dalje nepropisna i neprilagođena brzina najveći krivac za ukupno 830 nesreća u prošloj godini. Na drugom je mjestu prednost prolaska zbog kojeg je zabilježeno 386 nesreća, dok je na začelju vožnja unazad sa 334 nesreće. Iako je vozač najvažniji u prometu Hasukić tvrdi da presudni značaj za štetan događaj može imati i cesta, vozilo, ali i okoliš. Zabrinjava podatak da je policija na području te najveće dalmatinske županije u 2016. kod 5089 vozača utvrdila da su vozili pod utjecajem alkohola što je blagi porast u odnosu na godinu ranije kada je takvih vozača bilo 4547.
Hasukić ističe da su u prometu najugroženiji motociklisti, biciklisti, pješaci, djeca i mladi vozači. Srećom u svim tim kategorijama, osim kod pješaka kojih je u 2016. poginulo šest, imaju smanjenje smrtnosti. Da bi policija postigla tako dobre rezultate konstantno provodi preventivne akcije, a jedna od njih je i Sigurnost i samozaštitno ponašanje biciklista koja je započela 1. lipnja prošle godine, a trajat će tri godine. Cilj im je podići razinu informiranosti, odgovornosti i pozitivnog kretanja.
Druga je akcija Sigurnost u cestovnom prometu koja je započela s prvim danom ove godine. Namijenjena vozačima, biciklistima, pješacima, putnicima te učenicima osnovnih i srednjih škola, a trajat će sve do 1. lipnja 2019. Surađujući s obrazovnim ustanovama, udrugama građana, auto školama, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije policija educira o posljedicama neodgovornog sudjelovanja u prometu pod utjecajem alkohola.
“U tim projektima građanstvo educiramo o odgovornom i sigurnom sudjelovanju u prometu. Nama je temeljni cilj podići razinu sigurnosti i smanjiti ukupan broj prometnih nesreća i posljedica. Držimo kako su roditelji glavni čimbenik prometne preventive za djecu jer oni sami postaju uzor svojoj djeci. Tijekom naših projekata organiziramo radne sastanke i radionice u kojima zorno prikazujemo statističke podatke i vizualizirane primjere stradavanja djece u prometu”, objasnio je Hasukić.
Napomenuo je da znanja koja se steknu u najranijoj životnoj dobi formalnim i neformalnim učenjem i različitim načinima poučavanja ostaju zabilježena kao trajno znanje koje se primjenjuje tijekom čitavog života te je čvrst temelj na koji se nadograđuju nova znanja.
