Prijam predsjednice povodom obljetnice međunarodnog priznanja i 100 godina od pripojenja Međimurja Hrvatskoj

Foto: fah

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je u Čakovcu održala svečani prijam za šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija te vojne izaslanike akreditirane u RH u povodu 27 godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske i 100. obljetnice pripojenja Međimurja Hrvatskoj tj. tadašnjoj Kraljevini, Srba Hrvata i Slovenaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je tom prigodom rekla predsjednica Grabar-Kitarović, prijam je organiziran u Čakovcu jer se time iskazuje priznanje svima koji su prije stotinu godina pridonijeli donošenju Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

“Za Hrvatsku i hrvatski narod to je velik povijesni dan i zato je 2005. Hrvatski sabor 9. siječnja proglasio Spomen-danom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države“, istaknula je i dodala kako je Međimurje danas jedno od najrazvijenijih područja Hrvatske. “Međimurci, marljivi i umni ljudi, navikli su oslanjati se na svoj rad i zajedništvo. Zato je Međimurska županija po mnogim kriterijima među prvima u Hrvatskoj po razvijenosti”, rekla je hrvatska predsjednica.

Osvrnuvši se na međunarodno priznanje 15. siječnja 1992. rekla je kako je hrvatski narod dobio priliku uključiti se u sve pozitivne europske procese. “Naša težnja za članstvom u velikoj obitelji država Europske unije, koju smo ostvarili prije nekoliko godina, izražava naše duboko uvjerenje i osjećaj da Europa ima jedinstvenu sudbinu“, poručila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o mnogim europskim inicijativama u koje se naša zemlje uključila, istaknula je Inicijativu triju mora koja je dobila i potporu Europske komisije, SAD-a te nove zemlje partnera – Njemačke. Pritom je izrazila uvjerenje kako će “blagotvorno djelovati na europske i međunarodne odnose” te nadu da će to Hrvatska uskoro moći činiti i kao članica OECD-a.

Među prioritetima hrvatske državne politike izdvojila je unaprjeđenje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama i rješavanje preostalih otvorenih pitanja, a Hrvatska će pritom ostati privržena uzajamnoj zaštiti prava nacionalnih manjina. Rekla je da ćemo kao država potpisnica Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnog sporazuma čvrsto biti opredijeljeni i dalje pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini u njihovima nastojanjima za ostvarivanje pune nacionalne jednakosti, ravnopravnosti i konstitutivnosti.

“Isto tako, Hrvatska će aktivno podupirati i poticati sve procese kako bi se osigurala stabilnost jugoistočne Europe te kako bi svi njezini narodi i države koje to žele postale članice Europske unije i NATO-a”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U godini u kojoj se slavi i 10. obljetnica ulaska u NATO istaknula je kako su naši odnosi s drugim državama, posebice strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, konstruktivna suradnja s Ruskom Federacijom i Kinom, daljnje jačanje veza s Izraelom i proširenje gospodarske suradnje s drugim državama sredozemnog pojasa konstanta naše prisutnosti u međunarodnim odnosima.

“U tome će zasigurno igrati iznimno veliku ulogu i sastanak na vrhu Kina plus 16 kojem će Hrvatska biti domaćin u travnju 2019. i za koji se nadamo da će pomoći u daljnjem produbljivanju veza i povezivanju istoka i zapada, koje je davno započeo još Marko Polo”, rekla je zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović na svečanom prijamu u Čakovcu.

Predsjednicu su popodne primili međimurski župan Matija Posavec i predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, a vodstvo Međimurske županije je održalo s njom radni sastanak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.