Vlada je na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici usvojila Prijedlog tužbe protiv Rješenja povjerenika za informiranje doneseno 17. srpnja 2014. Ovlast za zastupanje pred Visokim upravnim sudom dana je Zdenki Pogarčić, ravnateljici Ureda za zakonodavstvo.
Petar Radelj tražio je informaciju – očitovanje Vladina Ureda za zakonodavstvo o nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu nakon što ga je Vlada 12. prosinca 2013. uputila Saboru. Vlada ga je odbila 10. siječnja 2014., a on se 29. siječnja žalio Povjerenici za informiranje.
“Vlada je Odluku o pokretanju upravnog spora donijela na zatvorenom djelu sjednice. Tužbu nisam zaprimio, pa se o njoj ne mogu očitovati. Ali je činjenica da je Vlada odbila postupiti po nalogu Povjerenice za informiranje”, rekao je za narod.hr Petar Radelj podnositelj zahtjeva za pristup informacijama.
“Čini se da Vlada kao zmija noge skriva možebitne glasove razuma koje stižu iz pojedinih ministarstava ili Vladinih ureda u tijeku zakonodavnog postupka. Na ovaj način Vlada ozbiljno ugrožava ustavno pravo na pristup informacijama”, kazao je Radelj te dodao kako je zakonodavni postupak inače namijenjen dobru cijele zajednice i svih građana pa je vrlo čudno da Vlada u 21. stoljeću na ovaj način cenzurira.
Preispitavši test razmjernosti, povjerenica za informiranje je u rješenju od 17. srpnja zaključila da nema razloga da se mišljenje Vladinoga ureda ne dostavi građaninu, jer je postupak u Vladi okončan kad je Vlada uputila zakonski prijedlog Saboru.
‘Smatramo da građani imaju pravo znati kako državna tijela tumače nacrte zakona i kakvi su im stavovi. Time se pojačava demokratičnost te se omogućava građanima da se kritički osvrnu na neke zakone prije izglasavanja u Saboru’, rekla je Anamarija Musa za tportal.hr i dodala da sličnih zahtjeva građana ima desetak.
Pravna borba Petra Radelja za demokraciju u Hrvatskoj
Katolik.hr piše kako je Vlada RH svojim rješenjem od 10. siječnja 2014. godine odbila zahtjev za pristup mišljenju svojega Ureda za zakonodavstvo o nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu, uz nevjerojatno obrazloženje da bi objavljivanje tog mišljenja moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka i nanijeti štetu radu Vlade Republike Hrvatske.
Rješenjem od 24. travnja 2014. god. poništila je Povjerenica za informiranje rješenje Vlade RH (lijepo je, eto, da imamo pravnu državu i takva neovisna tijela koja su ovlaštena uklanjati čak i nezakonitosti u radu same Vlade) od 29. kolovoza 2013. god., te je naloženo Vladi da dostavi Petru M. Radelju – kao predstavniku zainteresirane javnosti – izvatke iz zapisnika Stručne radne skupine Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava od 29. srpnja 2013. godine, te iz zapisnika sa same Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava od 30. srpnja 2013. godine, kao i popratne dopise Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, koji se tiču ZŽP.
Nadalje Povjerenica za informiranje Republike Hrvatske dr. sc. Anamarija Musa u svojem rješenju od 17. srpnja 2014. god. poništava rješenje Vlade RH od 10. siječnja 2014. godine. Iz obrazloženja vidimo kako Povjerenica iščitava da iz poništenog Vladinog rješenja „proizlazi da je pristup ograničen općenito i unaprijed za sva mišljenja središnjih tijela državne uprave i stručnih službi Vlade Republike Hrvatske … prema stajalištu Vlade Republike Hrvatske, informacija uskraćena žalitelju zapravo nikada ne bi bila dostupna javnosti“.
Povjerenica za informiranje morala je poništiti i slična rješenja Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 15. siječnja 2014. i Ministarstva zdravlja od 20. siječnja 2014. god.: ta ministarstva odbijaju objaviti mišljenja koja su dale na nacrt ZŽP.
Osim „neprozirne“ formulacije vladinih pravnika – koja se ponavlja iz postupka – da bi se objavljivanjem informacija iz postupka pripremanja nacrta ZŽP „moglo ozbiljno ugroziti proces donošenja odluka i nanijeti štetu radu Vlade Republike Hrvatske“, nije nam posve jasno zašto Vlada RH tako grčevito održava tajnost demokratske (valjda) procedure donošenja zakona u jednoj demokratskoj zemlji, prenosi katolik.hr.
