Portal Telegram.hr 7. travnja 2020. godine objavio je članak naslova “Što su akademici iz HAZU ingeniozno smislili da pomognu u krizi? Eto, pozivaju ljude da doniraju novac” koji potpisuje novinarka Sanja Modrić.
U tekstu je kritizirala angažman i reakciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na pandemiju i potres koji je pogodio zagrebačko područje.
“U HAZU su se dosjetili objaviti apel građanima i pravnim subjektima da se posvete osnivanju zaklada za skupljanje novaca. A nakon punih mjesec dana ove strašne gungule s virusom pa onda i potresom, javlja nam se iz zimskog sna Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Ali ne s nekom dubinskom lokalnom i globalnom analizom o COVID-u 19, možda s kakvim otrežnjujućim znanstvenim paralelama, sa stručnim preporukama kako da se obnovi razvaljeni centar Zagreba ili s bilo čime od svega onoga čemu bi se čovjek, u ovom uzrujanom izvanrednom stanju, ponadao od lovorikama okrunjenog cvijeta hrvatske inteligencije.”, napisala je Sanja Modrić te članak zaključila porukom uglednim akademicima da se sramote:
“Dok još jedna njihova odbijena članica, doktorica Alemka Markotić, pada s nogu da pomogne ljudima, oni se samo sramote. Lakše bi palo i njima i nama da su i dalje naprosto šutjeli.“
> Telegram media obitelji Pavić portal net.hr prodala RTL-u?
> Prisjetimo se kako je Sanja Modrić (uzalud) navijala za bivšeg predsjednika
Na navode Sanje Modrić objavljene na portalu Telegram.hr, reagirali su iz HAZU-a te istaknuli:
“Upućivanjem poziva javnosti Akademijina je namjera da osobe koje daju priloge za obnovu oštećenih dobara znaju za obnovu kojih će se objekata koristiti njihovi prilozi jer se to određuje svrhom zaklade… U tome, za razliku od smisla napisa na portalu Telegram.hr, ne vidi ništa loše, dapače to smatra društveno korisnim.”
Osnivači Telegrama sinovi Ninoslava Pavića
Osnivači Telegram media grupe su Vjeran i Miran Pavić, sinovi Ninoslava Pavića koji je bio vlasnik Europapress Holdinga (EPH), koji je pak bio u vlasništvu Jutarnjeg lista zajedno s njemačkom Funke Mediengruppom, svatko s 50 % udjela u vlasništvu. Kontroverznom predstečajnom nagodbom koju je sklopio s danas pokojnim odvjetnikom Marjanom Hanžekovićem, Pavić je prestao biti vlasnik Jutarnjeg lista. Kao izvršni direktor Telegrama naveden je Miran Pavić, što je vidljivo na službenim stranicama.
Odgovor HAZU-a na Telegramov tekst donosimo u cijelosti:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti smatra potrebnim odgovoriti na netočne tvrdnje o odnosu HAZU prema pandemiji koronavirusa i o pozivu Hrvatske akademije na osnivanje zaklada za financiranje obnove objekata javne namjene stradalih u potresu u Zagrebu 22. ožujka 2020. koje su navedene u tekstu objavljenom na internetskom portalu Telegram.hr 7. travnja 2020.
1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prva je u Hrvatskoj organizirala znanstveni simpozij posvećen koronavirusu pod nazivom Novi koronavirus iz Kine – Biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike. Simpozij je održan 14. veljače 2020., 11 dana prije nego je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, te je izazvao veliku pozornost struke, javnosti i medija sublimiravši sve bitno i do tada aktualno o koronavirusu. To je bio prvi znanstveni skup u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koji je zbog velikog broja sudionika održan u dvije zgrade, u palači HAZU i u Knjižnici HAZU, uz video-prijenos. Tim je povodom, prije otvaranja simpozija, predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt primio ministra zdravstva Vilija Beroša i predsjednicu organizacijskog odbora simpozija, članicu suradnicu HAZU prof. dr. sc. Alemku Markotić. Cjelovita video-snimka ovog simpozija dostupna je na internetskoj stranici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nažalost, mediji tada nisu pokazivali dovoljan interes za opasnosti na koje je Hrvatska akademija pravovremeno ukazivala. Također, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je 17. ožujka 2020. objavila Izjavu o epidemiji koronavirusa u Republici Hrvatskoj u kojoj je među ostalim poslala važnu poruku građanima da ne obraćaju pozornost na neprovjerene javne objave i preporuke osoba koje nisu ovlašteni eksperti, već im preporučila da prate i slijede preporuke Ministarstva zdravstva i Nacionalnog stožera civilne zaštite koji su u svrhu borbe s epidemijom okupili naše vodeće mjerodavne stručnjake – epidemiologe, infektologe i ostale. Napominjemo da je osnivač javnog zdravstva u Hrvatskoj i svijetu, akademik Andrija Štampar, bio 11. predsjednik Akademije, od 1947. do 1958.
2. Pozivajući zainteresirane da osnivaju zaklade radi prikupljanja sredstava potrebnih za financiranje obnove u potresu oštećenih sakralnih objekata, objekata kulturne baštine, bolnica, škola, fakulteta i drugih objekata javne namjene, Hrvatska akademija je zapravo predložila ono što je u svijetu prihvaćeno i što je kod nas bilo uobičajeno sve do bivše socijalističke Jugoslavije koja to više nije dopuštala, ukinuvši sve dotad postojeće zaklade i nacionaliziravši njihovu imovinu. Brojne građevine javne namjene i danas svjedoče tu korisnu praksu iz naše prošlosti. Živimo u vrijeme kad se potiče ponovna afirmacija zaklada njihovim osnivanjem u općekorisne i dobrotvorne svrhe kao što je to uobičajeno u svim naprednim društvima. Upućivanjem poziva javnosti Akademijina je namjera da osobe koje daju priloge za obnovu oštećenih dobara znaju za obnovu kojih će se objekata koristiti njihovi prilozi jer se to određuje svrhom zaklade.
Uplatom u fondove države i teritorijalnih jedinica stvaraju se sredstva za obnovu oštećenih objekata, ali onaj tko ih daje ne zna za obnovu kojih će se objekata i kako koristiti, niti može na to utjecati. Davanjem priloga zakladi osnovanoj za obnovu točno određenog objekta ili objekata uplatilac sredstava zapravo određuje namjenu svoje uplate. Time to prilagođuje svojim afinitetima, primjerice pripadnici vjerskih zajednica daju priloge za financiranje obnove određenih sakralnih objekata, alumni fakulteta i sveučilišta za financiranje obnove točno određenih oštećenih fakultetskih i sveučilišnih objekata i slično. Kako bi olakšala osnivanje zaklada, Hrvatska akademija je pripremila i učinila dostupnim svima ogledne primjerke akta o osnivanju i statuta zaklade. Tako je postupila u skladu sa svojim poslanjem da potiče ostvarenje najviših društvenih vrijednosti. U tome, za razliku od smisla napisa na portalu Telegram.hr, ne vidi ništa loše, dapače to smatra društveno korisnim.
U Zagrebu, 16. travnja 2020.
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
Loading...
Reload document 
Open in new tab Tko je Sanja Modrić?
Sanja Modrić rođena je u Zagrebu 1954.godine. Komparativnu književnost i engleski jezik diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Specijalizacije: American Society of Newspaper Editors Scholarship (SAD, 1993.) i Michigan Journalism Fellowship (SAD, 1998.). U novinarstvu je od 1979. (Borba, Slobodna Dalmacija, Novi list, Tjednik), od 1998. u Jutarnjem listu kao urednica unutrašnje politike, pomoćnica odnosno zamjenica glavnog urednika.
Sanja Modrić za vrijeme Vlade Ive Sanadera pisala je u Jutarnjem listu, tada ga podržavajući, zatim od 2010. godine počinje pisati za Novi list, a od 2015. njezini se tekstovi mogu naći i na Autografu. Potom je počela objavljivati i na Telegramu.
Članica je HND-a, pa je bila predsjednica Vijeća časti HND. Nagrade HND za kolumnu dobila je 1995., za intervju 1996., odnosno najbolje uređenu rubriku 2001., 2005. godine bila je i dobitnica nagrade za najbolju novinarku godine. Godine 2019. od HND-a je dobila nagradu za životno djelo.
foto HINA/ Admir BULJUBAIÆ/ abu
‘Zabranjena kolumna’
Redovna kolumna Sanje Modrić izbačena je iz izdanja riječkog Novog lista 26. siječnja 2016. godine. Tada je glavni urednik Nenad Hlača naveo kako je razlog neobjavljivanja neprofesionalan tekst te ga je na svojim stranicama objavio HND koji je ovaj slučaj nazvao cenzurom. Kolumna je imala naslov “Banana premijer”, a u njoj je na sve moguće načine kritizirala tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića.
“Loše napisana kolumna. Nije objavljena jer postoji mogućnost materijalne štete. Gospođa Modrić odbila je korekciju jedne rečenice. Smatram da bi objava ove kolumne mogla nanijeti moralnu i materijalnu štetu novini, zato nije objavljena”, komentirao je tada Hlača.
“Orešković je u svakom smislu odgovoran za sve članove Tim’s Tima, i bolje mu je da to shvati prije nego ga diplomati, u Zagrebu i u Bruxellesu, počnu pitati kakve se to stvari ovdje događaju, kako to da ima ministra kulture koji relativizira hrvatski antifašizam, ili kako to da se njegovi ministri, u društvu s optuženikom za ratnim zločin Tomislavom Merčepom, mole i križaju pred politikantskim biskupom Košićem, na radnom sastanku u instituciji po Ustavu sekularne države”, pisala je tada.
(Uzalud) navijala za bivšeg predsjednika
2014. godine objavila je kolumnu pod nazivom “Šteta novca, Josipović pobjeđuje“, u kojoj je bilo više nego očito da je na predsjedničkim izborima (uzalud) navijala za Ivu Josipovića, tvrdeći da zahvaljujući anketama zna tko će biti predsjednik. Josipović.
“Kad se pažljivije iščitaju rezultati najnovijeg istraživanja agencije Promocija plus, nema više nikakve sumnje. Ivo Josipović sigurno dobiva izbore i ostaje predsjednik Republike još jedan mandat. Kolinda Grabar Kitarović gubi, za nju ništa od Pantovčaka”, napisala je Modrić u studenom prije dvije godine.
Što je brak?
Sanja Modrić netom prije referenduma pokušala je ‘objasniti’ što je brak, u svojoj kolumni u Novom listu.
”Brak je kad se podrazumijeva da će on učiniti sve za obitelj. Kad mu ona prišiva dugmad na jaknama. Kad nju čeka čaj od kadulje uvijek kad dođe doma poslije joge. I kad oboje povremeno pomisle kako bi bilo strašno da se onome drugome nešto dogodi. Rodovi su ovdje upotrijebljeni prema konkretnom slučaju, ali mogu biti postavljeni i kojekako drugačije. Jer je za brak to nebitno. Kao što je nebitno pred kime je sklopljen i je li uopće službeno sklopljen, kao što su nebitni prezime, dob i spol. I eto to je to zbog čega idem na referendum. I zbog čega ću, jasno, glasati: protiv”, pisala je tada.
Usprkos opstrukcijama i negativnoj medijskoj kampanji, referendum je na koncu bio uspješan. Gotovo dvotrećinska većina izašlih birača poduprla je referendumsko pitanje (65,87 posto) te time unijela u Hrvatski Ustav definiciju: “Brak je životna zajednica žene i muškarca”.
Nominacija za ‘homofrendicu godine’
Zagreb Pride je 2013. godine nominirao za homofrendicu godine i o njoj napisao:
“Ugledna hrvatska novinarka i kolumnistica Novog lista sa stavom iznosi svoje komentare u kojima analizira aktualna politička i društvena zbivanja. Od brojnih tekstova koje svakodnevno piše za Novi list, njih najmanje 20 koji su objavljeni proteklih godinu dana tiču se LGBT prava. Ako uzmemo u obzir i način i broj LGBT tema koje inače objavljuje Novi list a koje potpisuju Sanjini kolege – Ladislav Tomičić, Boris Pavelić, Jasmin Klarić – važnost ovog dnevnika za LGBT zajednicu je ogromna. Njezine riječi savršeno su opisale i u samoj jednoj rečenici objasnile situaciju u kojoj se Hrvatska i njezini građani/ke trenutno nalaze: „ Kontervativni ekstremisti – kojima je čak i to strašno previše i koji bi homoseksualce najradije vidjeli iza bodljikave žice kampova za preodgoj – smatraju valjda da treba djelovati preventivno, i to desantom na Ustav, po njima nedopustivo liberalan.“
Smetala joj je Hloverka Novak Srzić
Sanja Modrić je zajedno s Marinom Škrabalo 2010. godine istupila iz Programskog vijeća kada je Hloverka Novak Srzić došla na mjesto v.d. direktorice programa HTV-a, a zatim su svoje negodovanje izrazili i novinari Denis Latin, Aleksandar Stanković i Maja Sever.
O novinarstvu
“Novinari imaju onoliko slobode koliko uzmu. E sad je pitanje koliko ljudi iz naše profesije znaju uzeti slobode. Oni ponekad i nisu krivi što im je malo nezgodno i tako dalje, ali ako imaju dobre učitelje i podršku u redakciji, onda to sve ide. A ako toga nemaju, onda se možda osjećaju sami na svijetu i mogu uspjeti samo najhrabriji. A mislim da danas u redakcijama jeste takva klima da se potiče dobar rad i da se ide do kraja”, ocijenila je 2005. godine kada je postala novinarka godine tada kao urednica i kolumnistica “Jutarnjeg lista”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
