Učinak predložene porezne reforme u prvoj godini provođenja iznosit će približno od 1,8 do 2 milijarde kuna u prvoj godini provođenja, ali smanjenje udjela poreza u BDP-u imat će pozitivan učinak na dugoročnu potencijalnu stopu rasta, a sustav će postati jednostavniji, transparentniji i pravedniji, istaknuo je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.
Prema predloženim promjenama prodaja i kupovina nekretnina od 1. siječnja 2017. mogla bi biti jeftinija.
Trenutačno se prilikom prometa nekretninama plaća porez na promet nekretnina po stopi od pet posto. Osobe koje stječu prvu nekretninu (rabljenu) radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, mogu biti oslobođene plaćanja tog poreza, a kupci koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine oporezive PDV-om, ne mogu biti oslobođeni. Reformom se namjerava oživiti tržište nekretnina i pojednostaviti postupak oporezivanja i smanjivanja poreznog opterećenja, navodi Slobodna Dalmacija.
Predloženim promjenama stopa poreza snizila bi se s pet na četiri posto. Ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina bez obzira na vrstu nekretnine. Ukupan prihod s ove osnove postaje prihod jedinica lokalne samouprave. Procedura bi se trebala pojednostaviti i utvrđivala bi se porezna obveza bez posebne prijave od samih građana.
Predstavljajući detalje predložene porezne reforme, za koju će biti potrebno izmijeniti ukupno 15 zakona, od čega 7 u potpunosti, Marić je kazao da bi ti zakonski prijedlozi trebali biti pred Vladom početkom studenoga, kako bi se dostigao ciljani datum za početak primjene, od 1. siječnja 2017. godine. Ako se taj ciljani rok prekrši, gubimo godinu dana i zato ćemo probati ubrzati procedure i pred Vladom i pred Saborom, kazao je Marić, dodajući da očekuje određeni otpor prema predloženim izmjenama, ali i da bi većina građana trebala biti zadovoljna.
Od 1. siječnja 2018. godine u Hrvatskoj bi se ukinula stopa od pet posto PDV-a i umjesto nje bi se naplaćivala stopa od 12 posto. To onda znači skuplji kruh, mlijeko, knjige, lijekove, novine, ortopedska pomagala, dječju hranu, ulje, masti…
Znatno veći porez trebali bi plaćati i na šećer te kinoulaznice, PDV za njih raste s pet na 13 posto, a za ugostiteljske usluge porast će s 13 na 25 posto.
Uz to, od 2018. umjesto komunalne naknade uveo bi se jednostavni porez na nekretnine, a pri njegovom obračunu uz sadašnje koeficijente, a to su površina nekretnine, zona i svrha upotrebe (stambena ili poslovna) uvela bi se dva nova kriterija – starost i realno stanje nekretnine.
Marić ističe da tu promjenu neće osjetiti većina građana, odnosno predstavljat će veće opterećenje tek onima koji imaju novije nekretnine, koje su u boljem stanju.
Ministar financija također tvrdi da građani ne trebaju strahovati od uvođenja poreza na nekretnine. Kaže da nije riječ ni o čemu revolucionarnom, već o modifikaciji postojećeg sustava komunalne naknade.
Sada imamo tri kriterija koji se uključuju u kalkulaciju odnosno izradu komunalne naknade – uz kvadraturu, zoniranje, ako postoji u jedinici lokalne samouprave, i namjenu, ovisno radi li se o stambenoj ili poslovnoj nekretnini, uvodimo godinu izgradnje i stanje nekretnine bez dodatnih troškova procjene. Za većinu građana će biti isto kao do sada i neće biti velikih promjena kod izdvajanja. Kvalitetnije i novije nekretnine će plaćati nešto više, starije nešto manje, ali će ukupno biti isto, kazao je Marić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
