Profesorica pravnih znanosti tvrdi da ratni zločini nisu procesuirani zbog Zakona o amnestiji: Što doista piše u zakonu?

Zagreb,24.09.2018 - Održan je okrugli stol "Ljudsko pravo na vodu – je li vrijeme za zaštitu Ustavom?". Raspravu je otvorila pučka pravobraniteljica Lora Vidović, a sudjelovali su Sanja Barić (Pravni fakultet u Rijeci), Elizabeta Kos (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), Desanka Sarvan (Istarska županija)na slici, Tomislav Šuta (Splitski vodovod i kanalizacija) i Enes Ćerimagić (Zelena akcija). foto HINA/ Tomislav PAVLEK /tp

Dva dana poslije iznošenja Zaključaka Ustavnog suda RH o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru konferenciju za novinare održao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koji je poručio kako je odredba Ustavnog suda na čekanju sve dok se ne budu ispoštivala prava stradalnika Domovinskog rata.

Dobio je podršku i predsjednice i premijera, ali s druge strane HNS, koalicijski partner HDZ-a, ponovno udara na Plenkovića i zahtijeva da se poštivaju odluke Ustavnog suda, piše Jutarnji list.

Prema mišljenju profesorice ustavnog prava, šefice Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta i vanjske članice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sanje Barić, reakciju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne treba shvatiti kao poziv na nepoštivanje odluke o pravu srpske nacionalne manjine na upotrebu ćirilice. Kaže da je njezina izjava politička, ali nije prešla granicu.

“No, žalosno je što ne kaže zašto nisu procesuirani ratni zločini. A nisu procesuirani zbog Zakona o amnestiji kojim smo amnestirali pripadnike naših oružanih snaga, ali je on obuhvatio i agresorsku vojsku“, izjavila je Barić.

Je li Barić u pravu?

Abolicija je oslobođenje od kaznenog progona, a Zakonom o općem oprostu RH iz  1996. dana je abolicija za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima u Domovinskom ratu, s izuzetkom ratnih zločina.  Ako pročitate zakon jasno je da Barić nije u pravu.

Abolicija je značila potpuni oprost, ali Zakon o općem oprostu ne brani kažnjavanje ratnih zločinaca

Pet činjenica: Što sve trebate znati o aboliciji u Istočnoj Slavoniji?

Koje zločine Zakon o općem oprostu – ne oprašta?

U Zakonu se navodi i koja su kaznena djela izuzeta od oprosta – počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina.

Zakon o općem oprostu, dakle, abolira samo one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni, ali nisu počinili zločine nabrojane u Članku 3. Zakona:

“Od oprosta za kaznena djela iz članka 1. ovoga Zakona izuzeti su počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina i to za kaznena djela genocida iz članka 119., ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120., ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz članka 121., ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122., organiziranja grupe i poticanja na počinjenje genocida i ratnih zločina iz članka 123., protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz članka 124., protupravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu iz članka 125., upotrebe nedopuštenih sredstava borbe iz članka 126., povrede parlamentara iz članka 127., surovog postupka s ranjenim, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz članka 128., neopravdane odgode repatrijacije ratnih zarobljenika iz članka 129., uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika iz članka 130., poticanja na agresivni rat iz članka 131., zloupotrebe međunarodnih znakova iz članka 132., rasne i druge diskriminacije iz članka 133., utemeljivanja ropskog odnosa i prijevoza osoba u ropskome odnosu iz članka 134., međunarodnog terorizma iz članka 135., ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom iz članka 136., uzimanja talaca iz članka 137. Osnovnog krivičnog zakonika Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 31/93. – pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.), te kaznenog djela terorizma propisanog odredbama međunarodnog prava.

Od oprosta se izuzimaju počinitelji ostalih kaznenih djela utvrđenih Osnovnim krivičnim zakonom Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 31/93. – pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) i Krivičnim zakonom Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 32/93. – pročišćeni tekst, 38/93., 28/96., i 30/96.) koja nisu počinjena tijekom agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba te nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.

Za osobe koje su pravomoćnom presudom osuđene u odsutnosti za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se odredbe Zakona o krivičnom postupku (“Narodne novine” br. 34/93. – pročišćeni tekst, 38/93., 25/94., 28/96.) o ponavljanju postupka, s tim da rok iz članka 398. stavka 1. toga Zakona počinje teći stupanjem na snagu ovoga Zakona.”

Tko je Sanja Barić?

Sanja Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Tvrdila kako je potrebno 450 000 potpisa

Uvijek na liniji vladajućeg SDP-a na Barić se uvijek može računati za ‘ispravno’ stručno mišljenje. Tako je Barić tvrdila kako je za raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana. “Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori”, pisao je provladin Jutarnji list stručno mišljenje Sanje Barić prije odluke Ustavnog suda koji je utvrdio drugačije – kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Republici Hrvatskoj i imaju priliku izjasniti se o referendumu.

Što je govorila o ćirilici?

“Svima nam je teško i ne živimo u idealnom svijetu. Frustracija je mnogo. Fitilji su kratki i zapaljivi. Ali ne mogu ne primijetiti kako se “narod događa” uvijek kada je tzv. lijeva koalicija na vlasti. A isti problemi nas tište i kada je tzv. desna koalicija na vlasti. Sadašnjoj vlasti zamjeram manjak političkih vještina komuniciranja s narodom, manjak takta koji prelazi i u bahatost, nekvalitetan politički PR”, rekla je u prosincu 2013. godine za Slobodnu Dalmaciju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Kao građanina me brine ovo što sam prije opisala: radikalizacija. Tu ćemo svi izgubiti. Ćirilica je jedan također nepotrebno stvoren problem, koji je odavno trebalo neutralizirati i riješiti, ali mi svi zajedno, kao narod, moramo pokušati shvatiti da tjeranje inata nije dobro, ni s jedne strane. No, isto tako moramo shvatiti da reda mora biti. I da ne možemo ne poštovati zakone zato što nam se ne sviđaju”, opisala je.

Kada je Ustavni sud donio odluku o neustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici isticala je kako je vrlo važan zaključak da se jedno pismo ne može smatrati simbolom stradanja jer je ono univerzalna civilizacijska tekovina čovječanstva, ali i identitet hrvatske ustavne države.

“I latinica i ćirilica su identiteti naše hrvatske ustavnosti, ne srpske ili neke tuđe, već dio našeg identiteta”, dodala je.

Barić radila pritiske na Ustavni sud

Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, pojasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.

“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za slobodnadalmacija.hr iako je Vlada vrlo skoro Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pokušala izjednačit istospolne zajednice i brak, te novim Obiteljskim zakonom povukla korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od strane istospolnih parova.

Vatikanski ugovori za Barić ‘evidentno protuustavni’

Barić je u razgovoru za portal h-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se ‘unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

Izvor: narod.hr