Mjera roditelj odgojitelj i kaznena prijava protiv Dolenec: Koja je veza prof. Barić i Tomaševićeve vlasti?

sanja barić tomašević dolenec korlaet
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Prije gotovo mjesec dana odjeknula je vijest da je protiv zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec podignuta prijava Državnom odvjetništvu i Uskoku. Prema navodima iz prijave, osobno je doznala kakva će biti presuda Visokoga upravnog suda oko mjere roditelj odgojitelj i prije nego je presuda javno objavljena. Kako je odluka Tomislava Tomaševića (Možemo) o ukidanju mjere ponovno na istom sudu, ova tema aktualizirala je drugo pitanje. Treba li se zbog ove kaznene prijave zapitati koja je veza Možemo i prof. dr. sc. Sanje Barić, redovite profesorice i predstojnice Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, koja je konzultirana od strane Visokog upravnog suda po pitanju odluke o zakonitosti ukidanja mjere roditelj odgojitelj? U kaznenoj prijavi protiv Dolenec tvrdi se da je informacije o presudi dobila od suca koji je na tom predmetu radio te da je moguć i njezin utjecaj na samu presudu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Visoki upravni sud 12. prosinca odlučuje o odgodi izvršenja Tomaševićeve odluke o roditeljima odgojiteljima

Prema objavljenim informacijama 12. prosinca 2022. na Dnevnom redu Vijeća za ocjenu zakonitosti općih akata na Visokom upravnom sudu RH bit će i prijedlog za obustavu izvršenja Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Odluka suda o odgodi izvršenja Odluke vrijedila bi do konačne presude.

Upravo zbog toga važno je podsjetiti kako je Dolenec imala informaciju o presudi i prije nego je ona objavljena te je na taj način stekla prednost pred tužiteljima, udruzi U ime obitelji, Hrvatskoj udruzi roditelja odgojitelja i GI “U djeci je budućnost”. Je li curenje informacija povezano s prof. Barić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na što je U ime obitelji upozorila?

Udruga U ime obitelji nastavila je početkom studenoga svoju borbu za roditelje odgojitelje.

“U ime obitelji očekuje od Visokog upravnog suda da donese brzu odluku kojom će zaštititi oko 5 500 obitelji koje koriste mjeru roditelj odgojitelj u Zagrebu te više od 20 000 djece, od toga više od 7 000, prema najnovijim podacima – vrtićke dobi – ili da donese privremenu mjeru kojom će spriječiti ovu protuzakonitu samovolju Tomaševića i ideološki rat koji vodi protiv obitelji i djece u glavnom gradu Hrvatske”, naglasila je dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji početkom studenoga, kad je udruga predala podnesak Visokom upravnom sudu.

> U ime obitelji očekuje brzu odluku ili privremenu mjeru Visokog upravnog suda!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz udruge su tom prilikom objasnili kako sud nije omogućio svim strankama u postupku ravnopravno sudjelovanje.

Odvjetnik Karlo Novosel, voditelj pravnog tima udruge U ime obitelji naglasio je: “U ovom ponovljenom postupku očekuje se od Visokog upravnog suda RH poštivanje procesnih normi koje uređuju ovaj postupak, napose onih koje se odnose na dokazivanje iznesenih činjenica, a kako bi se otklonile svake sumnje u pristranost u postupanju te donošenje odluke u postupku u kojem će se u cijelosti omogućiti svakoj stranci koja u njemu sudjeluje ravnopravno sudjelovanje.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bitno je ukazati”, nastavio je odvjetnik Novosel, “da u prvotno provedenom postupku udruzi U ime obitelji niti bilo kojem drugom sudioniku podnositelju obavijesti/zahtjeva nije dostavljeno na razmatranje i očitovanje Grada Zagreba na obavijesti/zahtjeve za ocjenu zakonitosti Izmjene Odluke o roditeljima odgojiteljima niti su dostavljena mišljenja znanstvenika konzultiranih od strane suda, a što je zakonom utvrđena obveza suda.”

Time su upozorili na slučaj konzultiranja prof. Barić, koja se u svom znanstvenom radu nije bavila ovim područjem, ni sa čim što bi je činilo stručnom u ovom području, a na sud je pozvana kao “stručnjak”.

Zašto je sud konzultirao prof. dr. sc. Sanju Barić?

“Isto tako, bitno je naglasiti da očitovanje Grada Zagreba nije sadržavalo nikakve dokaze kojima bi se dokazivali navodi istoga, a da se za konzultirane znanstvenike u bazi znanstvenih radova ne nalaze radovi koji bi ukazivali na njihovu stručnost upravo na području koje je predmet odlučivanja suda, a unatoč postojanju znanstvenika koji zasigurno imaju stručnu podlogu i specijalno znanje o ovom području”, naglasio je odvjetnik Novosel.

> U ime obitelji u javnoj raspravi oko mjere Roditelj odgojitelj: Tomaševićeva vlast nije provela nikakvu analizu niti istraživanje, evo što predlažemo

“Naime, primjerice, iz njenih javnih nastupa razvidno je kako je jedna od spornih fakultetskih profesora bila prof. Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Podnositelj osporava da bi navedena bila dovoljno stručna u pogledu spornih pravnih pitanja te samim time adekvatna za davanje ikakvih mišljenja, savjeta, ili bilo kakvo sudjelovanje u ovosudnom postupku. Navedeni zaključak proizlazi iz baze stručnih radova čija je (ko)autorica navedena profesorica, a uvid u koje je dostupan putem Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI). Naime, upravo analizom predmetne baze podataka, proizlazi kako ista nema niti jedan stručni rad koji bi se bavio pravnom problematikom, odnosno pravnim pitanjima koja proizlaze iz ovosudnog postupka“, ističe se u podnesku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema CROSBI vidljivo je da se Barić u svojim radovima bavila Ustavom RH, Ustavom i pandemijom, ustavnom pismenosti kao preduvjetom građanske pismenosti, pravu na vodu kao temeljnim ljudskim pravom, slobodom govora u javnom prostoru na društvenim mrežama, pravnom uređenju istospolnih zajednica, civilnim društvom i sl. Kraj stručnjaka koji su se doista bavili pravnim pitanjima koja proizlaze iz ovog pravosudnog postupka, nejasno je zašto je konzultirana baš Barić.

“Također, podnositelj smatra nužnim istaknuti i kako postoji opravdana i osnovana sumnja u pristranost prof. Barić u odnosu na mjeru roditelj odgojitelj, a to s obzirom na njene javne istupe po donošenju presude, u kojima je u bitnome naglašavala mogućnost i opravdanost ukidanja mjere te je kao jedino sporno pitanje istaknula brzinu ukidanja mjere, a iz čega zapravo proizlazi pretpostavka kako je Grad Zagreb novu odluku donio vodeći se suštinski (ideološki obojanim) uputama prof. Barić, a ne uputama VUS-a iz presude o nužnosti donošenja adekvatnih kompenzacijskih mjera”, navodi se i prilažu dokazi iz baze podataka Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), kao i objava prof. Barić na Facebooku.

> Polemika Barić-Staničić o Tomaševićevim obavezama prema roditeljima odgojiteljima

 

“Sve navedeno svakako ukazuje na upitnu stručnost i nepristranost i preostalih konzultiranih fakultetskih profesora te, na koncu, općenito nedopustivost temeljenja sudske odluke na mišljenjima i savjetima tih profesora”, upozorava pravni tim udruge U ime obitelji u podnesku Visokom upravnom sudu.

Što je Barić objavila početkom srpnja?

Barić, koja  teži postati sutkinja Ustavnog suda, odluku VUS-a o mjeri roditelj odgojitelj je interpretirala u korist Grada Zagreba, ideološki se pozicioniravši uz Možemo u  svojoj objavi.

“S obzirom da sam bila jedna od tri profesora koji su sudjelovali u savjetodavnoj raspravi pred Visokim upravnim sudom RH, a vezano za odluku o mjeri “roditelj-odgojitelj” Grada Zagreba, vrlo je važno da se kaže sljedeće:
– nema govora o retroaktivnosti;
– ne radi se o stečenom pravu;
– radi se o privilegiju;
– mjera se može ukinuti;
– legitimni cilj postoji i postoje kvalitetnije pronatalitetne mjere od mjere “roditelj odgojitelj”;
– neki od očitih učinaka mjere “roditelj odgojitelj” su ustavnopravno vrlo dvojbeni;
– jedino sporno je pitanje razmjernosti, tj. brzina ukidanja mjere, veličina opsega ukidanja u prekratko vrijeme;
– svi profesori su bili suglasni oko svega navedenog;
– upravo to piše u odluci VUSa, pa čitajte”, navela je Barić u objavi.

> Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj
> Lovrić nakon pobjede roditelja odgojitelja: Od Tomaševića možemo svašta očekivati pa i protuzakonito

Ideološki uz Možemo

Barić, na koju je SDP uvijek mogao računati kada je tražio „ispravno“ stručno mišljenje, očito za isto služi i Možemo. Je li Barić u slučaju roditelja odgojitelja imala pristup povlaštenim informacijama i na kraju se pretvorila u tumača presude za cijelu hrvatsku javnost? Je li Barić, koja je konzultirana od suda, bila uključena u pripreme medijskih objava Dolenec?

Uostalom, koliko je ideološki slična njima vidljivo je i u njezinim stavovima o pobačaju.

U slučaju feticida bebe Grge Mirele Čavajde je komentirala:

“Zakonski je samo riječ o pitanju radi li se o oštećenjima, a odluka je na ženi. Da je tome tako, vidjet ćemo i po postupanju susjedne Republike Slovenije koja, za razliku od nas, poštuje svoje propise i ustavna uređenja ove materije”, ustvrdila je Barić tada za Jutarnji list.

Ranije je također govorila o pobačaju.

“Bez obzira na naše svjetonazore, pravo žene na samoodređenje je neupitno i Ustavom zaštićeno, a ‘granica’ na 10. tjednu je sukladna Ustavu RH (‘Božićnom Ustavu’ iz 1990.). Dakle, bez obzira na svjetonazore i bez obzira na shvaćanje kada počinje život, pravo nerođenih nije apsolutno i ne preteže pred pravom žene na samoodređenje i odlučivanje o svojem tijelu i tijeku trudnoće“, rekla je Barić.

No, to nije jedino sporno kod Barić.

Tko je Sanja Barić?

Sanja Barić, koja teži postati sutkinja Ustavnog suda, profesorica je na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo. Studij prava završila je na riječkom Pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

> Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj

Tvrdila kako je potrebno 450 000 potpisa

Kako je uvijek bila na liniji SDP-a na Barić se uvijek moglo računati za ‘ispravno’ stručno mišljenje. Tako je Barić 2014. tvrdila kako je za raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana. “Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori”, pisao je provladin Jutarnji list stručno mišljenje Sanje Barić prije odluke Ustavnog suda koji je utvrdio drugačije – kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Republici Hrvatskoj i imaju priliku izjasniti se o referendumu.

Što je govorila o ćirilici?

“Svima nam je teško i ne živimo u idealnom svijetu. Frustracija je mnogo. Fitilji su kratki i zapaljivi. Ali ne mogu ne primijetiti kako se “narod događa” uvijek kada je tzv. lijeva koalicija na vlasti. A isti problemi nas tište i kada je tzv. desna koalicija na vlasti. Sadašnjoj vlasti zamjeram manjak političkih vještina komuniciranja s narodom, manjak takta koji prelazi i u bahatost, nekvalitetan politički PR”, rekla je u prosincu 2013. godine za Slobodnu Dalmaciju.

> Odvjetnik Planinić o Tomaševićevim izjavama: ‘Čupa se, mnogi stručnjaci su ga upozoravali, ali nije slušao…’

“Kao građanina me brine ovo što sam prije opisala: radikalizacija. Tu ćemo svi izgubiti. Ćirilica je jedan također nepotrebno stvoren problem, koji je odavno trebalo neutralizirati i riješiti, ali mi svi zajedno, kao narod, moramo pokušati shvatiti da tjeranje inata nije dobro, ni s jedne strane. No, isto tako moramo shvatiti da reda mora biti. I da ne možemo ne poštovati zakone zato što nam se ne sviđaju”, opisala je.

Kada je Ustavni sud donio odluku o neustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici isticala je kako je vrlo važan zaključak da se jedno pismo ne može smatrati simbolom stradanja jer je ono univerzalna civilizacijska tekovina čovječanstva, ali i identitet hrvatske ustavne države.

I latinica i ćirilica su identiteti naše hrvatske ustavnosti, ne srpske ili neke tuđe, već dio našeg identiteta”, dodala je.

Barić radila pritiske na Ustavni sud

Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Ivom Josipovićem i zastupnikom Josipom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, objasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.

> Goluža: Tomašević i Klisović trebaju snositi političku odgovornost

“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za Slobodnu Dalmaciju iako je SDP-ova Vlada vrlo skoro Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pokušala izjednačit istospolne zajednice i brak, te novim Obiteljskim zakonom povukla korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od istospolnih parova.

Vatikanski ugovori za Barić ‘evidentno protuustavni’

Barić je u razgovoru za portal H-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se ‘unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

Udomljavanje djece bez roditelja od homoseksualnog para

“Govorimo o pravnoj katastrofi da si jedan centar daje za pravo ne prihvatiti pravno mišljenje upravnog suda”, napisala je profesorica ustavnog prava na fakultetu u Rijeci, Sanja Barić ranije komentirajući odbijanje zahtjeva homoseksualnom paru za udomljavanje djece te u reakciji na objavu profesora ustavnog prava u Osijeku Mate Palića koji je naveo kako “osobe u životnom partnerstvu ne mogu biti udomitelji”.

Odvilo se to kad je Centar za socijalnu skrb Zagreb odbacio zahtjev za obavljanje udomiteljstva koji je podnio homoseksualni par Ivo Šegota i Mladen Kožić. U rješenju Centra pisalo je da “ovo tijelo ne može donijeti rješenje koje se ne temelji na primjeni zakonskih odredbi, već se temelji na mišljenju suda”.

Dolenec informacije imala prije presude

Podsjetimo, u anonimnoj kaznenoj prijavi, koju je objavio tjednik Nacional, protiv zamjenice ekstremno lijevog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića – Danijele Dolenec (Možemo) tvrdi se da je Dolenec informacije o presudi dobila od suca koji je na tom predmetu radio te da je moguć i njezin utjecaj na samu presudu. Riječ je o kaznenom djelu protiv pravosuđa za što je zapriječena kazna do tri godine zatvora.

> Kaznena prijava protiv Tomaševićeve zamjenice (Možemo): I prije presude znala je kakva će biti odluka suda o mjeri roditelj odgojitelj?!

Informacije koje je Dolenec imala prije presude bile su točne jer je Visoki upravni sud donio upravu takvu presudu.

Podsjećamo, početkom srpnja Visoki upravni sud poništio je Odluku o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje. Nakon početnog šoka za gradsku upravu na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kojem je demografska mjera trn u oku otkako je pokazao aspiraciju za foteljom gradonačelnika, krajem srpnja njegova zamjenica Danijela Dolenec (Možemo) iznijela je izmijenjenu odluku o mjeri roditelj odgojitelj. Najveća izmjena je upravo vremenski period u kojem bi se mjera ukinula, a što je naglašavala Barić kao glavni problem.

Gradski oci time su, kako su ustvrdili, usvojili neke od primjedbi Visokog upravnog suda, i mjeru odlučili polako eutanazirati kroz razdoblje od godine dana.

S obzirom na sve navedeno, postoji li povezanost između VUS-ova konzultiranja prof. Barić  i saznanja koja je Dolenec imala i prije nego je objavljena odluka suda?

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.