Posljednjih dana sve se glasnije najavljuje povećanje plaće državnim dužnosnicima. Tu je ideju prvi javno komunicirao zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić opravdavajući takav potez neadekvatnošću ministarskih plaća s obujmom posla i odgovornosti s kojima se suočavaju. Ideja je naišla na plodno tlo kod njihovih koalicijskih partnera, ali i u opoziciji koja načelno nema ništa protiv takvog prijedloga. Za komentar ovog poteza zamolili smo prof. dr. sc. Luku Brkića s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Brkić se pozivu spremno odazvao te u nastavku donosimo njegova razmišljanja.
>Luka Brkić za Narod.hr: Ne očekujem da će se antiinflacijske mjere bitnije mijenjati, a najveći razlog su izbori
“Načelno podržavam rast plaća i razine standarda za svakoga zaposlenog u ovoj zemlji, od najnižeg platnog razreda pa do najvišeg. Mislim da kad uspoređujete razinu plaća ministra, predsjednika Vlade i predsjednika države s nekim plaćama u javnom sektoru onda ćete vidjeti da su to takve anomalije da ne možete vjerovati. Primjerice, netko u nekom javnom poduzeću ili agenciji ima veću plaću, i to ne baš malo veću plaću od premijera. Prema tome, ako idete po toj logici hijerarhičnosti, širine poslova i odgovornosti te kreiranja politika onda je normalno da na vrhu te piramide bude onaj koji je u izvršnoj vlasti – premijer i ministri.
Ta vrsta anomalije je nešto što bi se moralo ispraviti, a ona je nastala kao nešto što zbog toga što su zaposlenici u javnim tvrtkama službenici, a ovo su dužnosnici. Ova vrsta korekcije po toj logici je nešto što je sasvim ispravno, razumljivo i normalno”, rekao je Brkić.
>Luka Brkić: Zelena EU agenda ide prilično agresivno, prosvjedi seljaka su očekivani
Brkić je u razgovoru otvorio i jedno pitanje o kojem se ne priča često, a to je pitanje valorizacije nečijeg rada.
“Ono što ostaje pitanje je to po čemu mi mjerimo ishode nekih politika, poslova i obavljenih zadataka i onda temeljem toga nekog nagrađujemo. Ali to nije vezano samo uz javni sektor i plaće dužnosnika nego generalno. Jedini pravi, zdravi temelj za dizanje plaće je nečija produktivnost rada. Ovo sve drugo je manje kvalitetno, populističko ili zbog nekog socijalnog mira. Morali bi vidjeti što je s produktivnošću, koju je naravno puno teže mjeriti u javnom sektoru, nego “za strojem” koji izbacuje toliko i toliko komada u pola sata ili sat. To nije baš tako jednostavno, ali, u svakom slučaju, ova anomalija ima punu logiku i opravdanje da se korigira”, kazao je Brkić te dodao:
“Napomena, nadam se ako do toga dođe da neće biti osnovica i polazište najviše plaćene funkcije u ministarstvima, agencijama i tvrtkama pa da onda plaće od npr. 7.000 eura budu osnovica za korekcije dužnosničkih plaća”.
