Prof. Dadić: Nepravilnim razvijanjem prometnog sustava siromašimo državu

Za razliku od Hrvatske, u svijetu postoji javni prijevoz putnika tzv. integrirani javni prijevoz putnika u kojemu željeznica ima glavnu ulogu. S ovim sustavom riješila bi se mnoga pitanja poput kašnjenja na posao, školu, mogućnosti dodatnih izostanaka školaraca i sve ono što se negativno odrazuje i na poslu i u kući, itd. Građani koji misle racionalnije trošit na gorivo navedeni sustav je odličan izbor.

Radi primjera, zamislite da živite u Dugom Selu ili okolici, a radite npr. u centru grada Zagreba – automobil ili bicikl ostavite na kolodvoru u Dugom Selu te sjednete na vlak koji vas u kratkom vremenu odveze do Glavnog kolodvora. Sjednete na tramvaj i odvezete se na odredište. Na taj način izbjegavate gužvu na cestovnim prometnicama, ali i potrošnju goriva, vremena, itd. Sustav omogućuje putnicima jedinstvenu kartu (vlak, tramvaj, autobus), pouzdanost itd.

Koje mjere treba poduzimati da se rastereti promet u gradu te zašto je potrebno željeznicom povezati međunarodnu zračnu luku Zagreb i središte grada Zagreba su pitanja na koja je odgovorio prometni stručnjak prof. dr. sc. Ivan Dadić.

Također, razgovaralo se i o ekološkim udrugama.

Priložene su i slike u svrhu postizanja veće informiranosti građana RH o integriranom javnom prijevozu putnika koji omogućuje besprekidno putovanje odnosno putovanje sa što manje pješačenja, presjedanja itd.

Narod: Možete li reći kakav je to sustav integrirani javni prijevoz putnika odnosno njegove značajke?

Integrirani javni prijevoz putnika je takav prijevoz putnika koji koristi dva ili više prijevozna sredstva na način da je ugodnost za putnika kod prijelaza s jednog prijevoznog sredstva na drugo što povoljnija. Danas je nemoguće organizirati, osim pješačenja i bicikla, jedan sustav prijevoza putnika ili putovanja. Automobil je takav da često puta ne može doći od jednog mjesta do drugog. Prema tome putnik često puta koristi željeznicu, linije javnog gradskog prijevoza, taksi prijevoz itd. Putnik integrira ukupan prometni sustav ali ne samo na razini jednog grada već i na svjetskoj razini. Ako hrvatski građanin putuje u New York onda će on integrirati sustav prijevoza i Hrvatske i SAD-a ali i međunarodni zračni prijevoz preko atlantskog oceana. Znači, putniku je važno što bezbolnije odnosno što jednostavnije proći ukupan put od mjesta stanovanja do svog odredišta bio to hotel u New Yorku ili radno mjesto, itd. Nažalost, Hrvatska ne vodi dovoljno računa o tome odnosno nije razvijala integrirani prijevoz putnika koji ima takve značajke. S druge strane, putnik je fleksibilan. Može liftom, eskalatorom, može presjedati na drugo prijevozno sredstvo itd. Putniku presjedanje ne bi trebalo biti predaleko i preteško. To je osobito važno za starije osobe, osobe s prtljagom dok mlađe osobe mogu to podnijeti.

Integrirani prijevoz putnika na svojim terminalima zahtjeva i sadržaje poput restorana, kafića, trgovina, suvenirnica i sve ostalo što je potrebno za putnika. Izgradnjom pothodnika riješen je problem na jednostavan način da se sa željeznicom, ali i s tramvajima komunicira s autobusima koji se nalaze u Paromlinskoj. To je jedan od najrentabilnijih objekata. Nakon toga došao je Importane Centar koji odlično funkcionira jer je u funkciji integriranog prijevoza putnika. Sada imate jednu čudnu situaciju. Na zagrebačkom željezničkom kolodvoru imate restoran koji je praktično zatvoren. Taj prostor mogao bi biti trgovački ili restoranski prostor. S druge strane imate Importane Centar pun raznolikih trgovina, mjenjačnica, ugostiteljskih obrta itd. Znači, privatni sektor uvijek nađe načina da iskoristi položajnu rentu grada, a to javna poduzeća vrlo loše rade. Šteta u tome jest što se Importane Centar nije proširio prema glavnoj pošti tako da pješaci ne prelaze ulicu ometajući cestovni promet. Željeznički kolodvor u Zagrebu ima prekrasnu lokaciju položajne rente jer se to vidi po Importane Centru i pothodniku koji funkcioniraju na pravi način preko 30 godina.

Imate jedan prekrasan sustav od Edinburgha do Glasgowa s javnim gradskim prijevozom i park&ride sustavom gdje se uz željeznički kolodvor, stanicu nalazi parkiralište za automobile i bicikle što je povezano autobusima. U Australiji, u Perthu imate željeznicu integriranu u sustav javnog gradskog prijevoza sa automobilskim parkiralištima i autobusnim stajalištima. Gotovo da nema grada koji ima takav sustav. Imate u Beču, Pragu, Londonu, pa i SAD sve više poklanja pozornost tome. Putnik u San Francisco ulazi gradskom željeznicom u aerodrom gdje ga čekaju kolica za prtljagu i ide direktno na čekiranje na aerodrom. Uglavnom, sustav integriranog prijevoza putnika je vrlo, vrlo važan.

Na slijedećim slikama čitatelji mogu vidjeti primjere integriranih sustava za javni prijevoz putnika iz Glasgowa (prvi red), Perth iz Australije (drugi red) te iz Praga s terminalima (treći red). Možete uočiti blizinu međusobnih stajališta različitih vrsta prijevoza od Park&ride sustava, željeznica, autobusnih stanica, metroa itd. kako bi putnik što jednostavnije mogao prijeći s jedno prijevozno sredstvo na drugo.

Hrvatska ima vrlo kvalitetno položenu željezničku mrežu u odnosu na gradove te staru preko 100 godina. Nažalost, Hrvatska nije na takav način usavršavala željeznice da budu prikladna prijevozu putnika. U Zagrebu je tramvajski promet dobro integriran s autobusnim terminalima na široj periferiji centra Zagreba. Međutim, autobusni kolodvor je odvojen od željezničkog kolodvora. Putnik sada ima jedno presjedanje više jer mora od željezničkog kolodvora do autobusnog ili obratno ići tramvajem ili taksijem. Barem iz jednostavnosti, potrebno je napraviti dodatno stajalište gradske željeznice kako bi autobusni kolodvor bio što bliži. U Splitu je moguće napraviti terminal integriranog prijevoza putnika gdje imate cestovni, željeznički i pomorski prijevoz. U Splitu je autobusni kolodvor neprimjeren, prostora za parkiranje ima malo itd., u Rijeci također. U Rijeci je on relativno udaljen od željezničkog kolodvora. Nije puno, ali je udaljen tako da ne pruža onaj maksimalan komfor koji je moguće ostvariti za putnike. Gotovo da nema zemlje u svijetu koja je razvijena a da nije vodila računa o tome.

Na sljedećim slikama možete vidjeti autobusne i željezničke kolodvore u Zagrebu, Rijeci i Splitu te njihovu međusobnu udaljenost ali i postojeće stanje infrastrukture.

Javni gradski prijevoz je opće dobro. Iz tog javnog dobra država može izvlačiti samo koristi koje utječu na povećanje BDP-a. Povećanje BDP-a znači i veće mogućnosti da bi država mogla dobivati više novaca kroz poreze itd. Dok privatnika, koji može biti unutar općeg dobra, zanima samo profit, a državu u cjelini, javnost bi trebalo zanimati opće dobro. Nažalost, Hrvatska ne vodi brigu o općem dobru, o prometnom sustavu pa tako Hrvatska gubi sigurno ogroman dio financijskog kolača. Hrvatska je u zadnjih 50 godina izgubila najmanje 50 milijardi eura što je skoro jednako vanjskome dugu. Hrvatska nije razvijala prometni sustav jer svatko gleda sebe te nitko ne može vidjeti da razvijanjem prometnog sustava svatko u cjelini dobiva pomalo.
U strategiji prometnog razvitka iz 1999. godine je pisalo da će se 10% od ukupnog društvenog kolača ulagati u terminale. Hrvatska uopće nije posvećivala pažnju o terminalima te nije poštovala strategiju prometnog razvitka. To je jedan od problema hrvatskoga prometnog sustava. Hrvatska nije ulagala u teretne, ali i u putničke terminale te je to jedna karakteristika lošeg razvitka prometnog sustava. Hrvatska je turistička zemlja, stanovništvo stari i prema tome nužno je razvijati kvalitetan gradski prijevoz, integrirani prijevoz putnika, terminale, park&ride sustave itd. Također, par&ride sustav potrebno je graditi na način da građanin što kraće koristi osobno vozilo, a što duže, jeftinije i ekološko prihvatljivije prijevoze putnika kao što je sustav integrirani javni prijevoz putnika u kojem bi putnici imali jedinstvenu kartu (vlak, tramvaj, autobus). Također, Hrvatska ne može turizam graditi samo na individualnom prijevozu. Europsko stanovništvo stari i danas sutra će se umirovljenici voziti autobusima ili još bolje željeznicom. Europljanin može sjesti na vlak u Berlinu, Beču, Munchenu te doći do Zagreba ili Splita. U Zagrebu ili Splitu čeka ga autobus i nastavlja svoje putovanje po Dalmaciji itd. što je jednostavnije nego da europljanin dođe autobusom iz Berlina do Splita itd.

Narod: Što mislite o odvajanju žutih traka za javna vozila?

Treba malo drukčije pristupiti poslu. Možda bi rezerviranjem žute trake javni gradski prijevoz više izgubio jer bi se stvorila neopisiva gužva na susjednim raskrižjima. Prometni sustav treba urediti na način da se koristi prvenstveno javni gradski prijevoz odnosno da se smanji udio individualnog prijevoza. Hrvatska danas ima 1,1 ili 1,2 putnika po vozilu. Bilo bi dobro da vozila koja voze tri ili više putnika mogu koristiti tu traku.
S druge strane, moderna tehnologija, mobiteli, satelitska navigacija, pozicioniranje u prostoru omogućuje ljudima da se povezuju. Na taj način nastao je civilni taksi prijevoz koji je na neki način konkurencija običnom taksi prijevozu. To je jedna dobra priča jer bi se na neki način racionalizirao prijevoz u gradu, a samim time i eksterni troškovi. To je jedan vrlo moderan sustav komercijalnog prijevoza koji može biti puno jeftiniji i efikasniji od taksija. U svim tim problemima koje izaziva individualni promet, ljudi, prevelik broj vozila i suvremena tehnologija traži rješenje u smislu zadovoljenja ljudskih potreba, ali i u smislu pojeftinjenja ili komercijalnih efekata za pojedine djelatnosti. Tako građanin kada ide na posao može upisati na mobitel da ide npr. od točke A do točke B. Drugi građanin također kaže da ide u istu točku B ili koristi dio putanje od točke A do točke B. Prema dogovoru vozač ih pokupi na dogovorenom mjestu i odveze. Na taj se način unutar vozača može razviti opća solidarnost. I razvija se već pomalo. Također, smanjuju se eksterni troškovi na način da se gužva u prometu smanjuje, da su transportni troškovi u cjelini manji, ali i eksterni troškovi se dodatno smanjuju zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš, zbog manje ispušnih plinova, manje utrošene energije itd. Uglavnom, sve je to sadržajno jer ima puno više koristi.

Narod: S jedne strane može se vidjeti kako u jutarnjim satima radi odlaska na posao, ali i s posla dolazi do zagušenja na cestovnim prometnicama. S druge strane, na isti se način može vidjeti kako su vozila sadašnjeg javnog prijevoza također opterećena ljudima. Građani odlaze na posao, u školu, fakultet, umirovljenici doktorima, neki na tržnicu itd. tako da u pojedinim satima dolazi do gužve u javnim vozilima. Ako se uvede integrirani javni prijevoz putnika, s pravom se očekuje jedan dio korisnika koji koriste automobil, bicikl što znači da će se povećati broj korisnika. Iako željeznica može prevesti više ljudi nego tramvaj ili autobus, koje mjere treba poduzimati kako bi se rasteretio sadašnji, ali i budući javni gradski promet?

S jedne strane imate tendenciju za općom koncentracijom na jedno mjesto što je nemoguće i nije dobro. S druge strane, zbog neriješenog prometnog sustava Hrvatska ima takav problem da koncentrira sve u nekoliko gradova. Na prostoru grada Zagreba imate četvrtinu stanovništva, a ako uzmete šire područje grada Zagreba odnosno središnju Hrvatsku možete vidjeti kako u tom prostoru živi skoro 2 milijuna stanovnika. S druge strane imate koncentraciju stanovništva oko Splita, zapadne obale Istre, Osijeka i Hrvatska je prazna. To na neki način smanjuje transportne troškove jer smo svi blizu, ali s druge strane resursi zemlje ne iskorištavaju se. Hrvatskoj se i stihija događa zbog neriješenog javnog prijevoza i općeg dobra integriranog javnog prijevoza jer je Hrvatska sve koncentrirala u područje velikih gradova. To je problem Hrvatske koji se ne rješava.
Postojeći položaj željezničkih pruga u odnosu na urbano tkivo je izvanredan. Uz željeznicu se i razvio grad od Dugog Sela i Zaprešića, od Zagreba do Karlovca, manjim dijelom do Siska. Nadogradnjom željezničke pruge od Dugog Sela do Zaprešića kao četvero kolosiječnom prugom sa sustavom stajališta, sa svim potrebnim elementima za sustav integrirani prijevoz putnika, Hrvatska može povećati željeznički prijevoz i to sigurno za 10-ak puta. Ako se sve dobro poveže, individualni prijevoz može se smanjiti za 30%, a udio željeznice znatno povećati. U Hrvatskoj bi 30% vozila moglo biti manje na cestama jer danas građanin nema izbora. Javni prijevoz je skup, sustav integriranog prijevoza putnika nije uređen. Građani nemaju izbora odnosno nemaju alternativu pa koriste individualni prijevoz koji je najskuplji. Za građanina je skupo, ali i za državu je dodatno skupo jer individualni prijevoz izaziva prevelike eksterne troškove. Vi zapravo siromašite državu ako ne radite pravilno razvijanje prometnog sustava. To je problem u Hrvatskoj, a integrirani prijevoz bio bi puno jeftiniji.
Također, imate tzv. stupnjevanje radnog vremena, školskih sata. Međutim nemoguće je ukloniti taj problem ali se može ublažiti na način da početak školske nastave bude različit u pojedinim školama, ali ne previše. Da se taj dio rastereti 5% to je već jako puno.

Narod: Treba li željeznica imati glavnu ulogu u povezivanju međunarodne zračne luke Zagreb i grada Zagreba?

Dugoročno gledajući željeznica treba imati glavnu ulogu. Tu nema nikakve dileme jer bilo kakva ovisnost o cestovnom prijevozu, zastoju, prometnih nesreća itd. može praktično otežati komunikaciju s aerodromom. Zagrebu ne treba metro jer ima kvalitetno položenu željeznicu. Može se napraviti jedna linija podzemne željeznice od trga bana Jelačića do Velike Gorice iz razloga da ne uvodimo novu tehnologiju jer za metro treba nova tehnologija. Treba iskorištavati postojeću tehnologiju. Povezivanjem aerodroma i središte grada Zagreba podzemnom željeznicom omogućilo bi putniku da dođe, sa među stajanjima, za 20-ak minuta. Isto tako povezali bi se i ostali gradovi poput Siska, Karlovca itd. Znači, prijevoz bi bio puno brži od automobila, jeftiniji i jednostavniji. Također, vlakom se može prevesti nekoliko stotina putnika za razliku od individualnog prijevoza gdje treba nekoliko stotina automobila.

Narod: Što mislite o ekološkim udrugama odnosno jesu li do sada dovoljno poticale razvoj integriranog prijevoza ako znamo da takav oblik prijevoza manje utječe na okoliš te mogu li ekološke udruge doprinijeti tome?

Ekološke udruge mogle bi doprinijeti. One bi upravo trebale zalagati sustav integriranog javnog prijevoza putnika ali i sustav integriranog prijevoza tereta. Često puta imam osjećaj da udruge nemaju dovoljno inicijative i dovoljno znanja o ukupnom razvitku. Njihova briga za razvoj prometnih sustava mogla bi donijeti najviše političkih koristi. Nisam shvatio da udruge to na kakav način čine jer se ne bore za integrirani javni prijevoz putnika. One se mogu borit za biciklistički prijevoz iako to nije loše, ali nije dovoljno. Ne mogu svi voziti bicikle, ne mogu svi voziti zimom, po kiši ali to ne znači da u vagonu ne postoji prostor za bicikle ili na autobusima.
Bijela knjiga EU upravo govori o tome kako treba razvijati prometni sustav jer cestovni promet izaziva najviše eksternih troškova koje građani plaćaju. I zato bi trebalo uvesti na neki način ekološke poreze na gorivo koje bi onda trebalo preusmjeriti za razvoj sustava javnog prijevoza putnika. Lakše vam je ako plaćate gorivo više a da znate da to ide u razvoj javnog prijevoza jer ako čitav život plaćamo gorivo, te onda kada ne budemo više mogli voziti potreban nam je kvalitetan, jeftin i prihvatljiv javni prijevoz.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr/končar