Zanima li još ikoga HNS-ov gotovo potpuni gubitak u utrci za mjesto u Saboru?
Kao da grickaju čudesni kolačić u knjizi Lewisa Carrolla „Alisa u Zemlji Čudesa“, HNS – liberalni demokrati rastu, i rastu, i rastu u reklamama na televiziji, internetskim portalima i jumbo plakatima. No, kad se radi o predizbornim anketama, više to izgleda kao da pomalo ispijaju čudesan napitak iz iste priče, jer se smanjuju, i smanjuju, i smanjuju. Portal Index.hr izvijestio je da je ranije spomenuti „kolačić“ za izborni rast HNS-a vezan uz najveći iznos donacija do 27.6.2020. kojeg je neka stranka prijavila, točnije 2,34 milijuna kuna ili oko 600 tisuća kuna više od drugoplasiranog HDZ-a sa 1,75 milijuna kuna.
Međutim, unatoč tako izdašnom financiranju željenog izbornog rejtinga, prema anketama se podrška birača HNS-u sve više i više smanjuje. Ne samo da se HNS u godinu dana, prema portalu POLITICO, srozao s približno 3 % podrške hrvatskih birača na manje od 1 % u 2020. godini, nego je u lipnju 2020. prema Crobarometru došao na samo 0,6 % podrške na državnoj razini. Prema anketi HRejting, HNS je u svibnju mjesecu ove godine bio na 1,4 % podrške na državnoj razini, ali u lipnju, prema najnovijoj HRejting anketi za HRT, nije prelazio izborni prag u svojoj najjačoj – trećoj izbornoj jedinici. Prema anketama koje je provodio CroElecto u prvoj polovici lipnja i krajem lipnja 2020. godine, HNS bi mogao dobiti jednog saborskog zastupnika, ali ne u trećoj, već u četvrtoj izbornoj jedinici. Najnovija anketa agencije Ipsos za Novu TV od 1.7.2020. daje minimalne šanse HNS-u da s barem jednim zastupnikom uđe u Sabor i to samo u trećoj izbornoj jedinici sa 3,5 % podrške birača. Na kraju, i RTL je 1.7.2020. objavio rezultate ankete agencije Promocija Plus u trećoj i četvrtoj izbornoj jedinici, a HNS i prema toj anketi ima nedostatnih 3,7 % podrške birača u to samo u trećoj izbornoj jedinici.
>HNS: Čak petnaest imena povezano s nekim aferama
Dakle, u konačnici bi u novom sazivu Sabora HNS mogao spasti na samo jednog (ili ni jednog) saborskog zastupnika, u usporedbi s HNS-ovih 5 zastupnika na kraju dosadašnjeg saziva Sabora (imajte u vidu i jednog „kupljenog“, Tomislava Sauchu, kao i pet ranije „izgubljenih“, koje predvode nezadovoljnici koalicijom s HDZ-om Goran Beus Richemberg, Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić i Nada Turina Đurić, te Marija Puh koja je HNS napustila 2018. godine). Ako malo preračunamo odnos uloženog i dobivenog, HNS s 2,34 milijuna kuna dosadašnjih donacija u 10 izbornih jedinica dobiva najviše 1-2 saborska zastupnika u novom sazivu, a HDZ s 1,75 milijuna kuna donacija u istom razdoblju najvjerojatnije njih 50 ili više.
HNS bi u Sabor mogao progurati samo nestranačku Blaženku Divjak
Da stvari budu apsurdnije, u četvrtoj izbornoj jedinici preferencijalnim bi glasovima mogao, prije od nositelja liste Ivana Vrdoljaka, u Sabor ući aktualni gradonačelnik Osijeka, nezavisni kandidat Ivan Vrkić, koji je drugi po redu na toj listi. Također, ako se dogodi čudo i iz treće izborne jedinice u Sabor uđe barem jedan od kandidata ili kandidatkinja s HNS-ove liste, to možda ne će biti nositelj liste i predsjednik HNS-a Predrag Štromar, nego četrnaesta na toj listi „nestranačka“ ministrica Blaženka Divjak. Naime, vodstvo HNS-a stavilo ju je da se smiješi s većine novijih HNS-ovih jumbo plakata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a pojavljuje se i u TV-spotovima te brojnim intervjuima. Bilo bi zanimljivo čuti što o mogućnosti da sa HNS-ovih lista u Sabor uđu samo neovisni i nestranački kandidati misli stotinjak donatora HNS-a, uglavnom članova stranke, koji su za donirali od 5.000 do 30.000 kuna. A posebno bi bilo zanimljivo znati što o tome misli drugi na listi u trećoj izbornoj jedinici, predsjednik međimurskog HNS-a Nenad Hranilović, te treći na listi, predsjednik zagorskog HNS-a Robert Šplajt, koje će ministrica Blaženka Divjak preferencijalnim glasovima vjerojatno preskočiti.
Upravo je nevjerojatna bila odluka vodstva HNS-a da u ovim izborima sa 14. mjestom na izbornoj listi u trećoj izbornoj jedinici i reklamama na lokalnoj i državnoj razini „tipuju“ na ministricu Blaženku Divjak. Naime, u CroElecto anketama od kolovoza 2019. do travnja 2020., ministrica Divjak kontinuirano je bila najnegativnije percipirana ministrica u Vladi RH, a njezine odluke i ponašanje iritirale su znatan dio izbornog tijela – nastavnike, roditelje i maturante.
Besmislice u predizbornim parolama HNS-a
„Kad bih imala jedan svijet samo za sebe, sve bi u njemu bilo besmislica. Ništa ne bi bilo ono što jest, već bi bilo ono što nije“ – citat je to iz „Alise u Zemlji Čudesa“, a iste riječi kao da odjekuju iz izjava i postupaka vodećih HNS-ovaca. Nedavne predizborne parole istaknutih čelnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata potaknule su razmišljanja o tome koliko je ozbiljno aktualno čelništvo HNS-a te je li se oni samo, koristeći svoje pozicije i veliki novac za reklamu, u ovom predizbornom razdoblju poigravaju ne samo s biračima i građanima, koji ih financiraju kao službenike u Vladi RH, već i s članovima koji tvore HNS-ovu stranačku infrastrukturu.
Među brojnim predizbornim političkim besmislicama posebno se ističe izjava Predraga Štromara, nakon predaje izbornih lista Državnom izbornom povjerenstvu (prenijele su je HINA i brojni drugi mediji), a koja je glasila „Sljedeća vlada će biti najbolja vlada jer će HNS sudjelovati u njoj“. Ova pretenciozna izjava zvuči kao da je izašla iz usta nekog vidovnjaka. Prvo, malo je vjerojatno da će HNS s jednim ili dva mandata u novom sazivu Sabora dobiti fotelju ministra ili ministrice u Vladi RH. S daleko većim brojem „žetončića“ u dosadašnjem sazivu takvi privilegiju nije dobio Milan Bandić i njegova stranka BM 365. Također, prema mišljenju brojnih političkih komentatora, sadašnja Vlada RH jedna je od gorih u novijoj hrvatskoj povijesti, te vjerojatno najgora po političkoj korupciji i „trgovini“ saborskim zastupnicima. Priznali to sebi ili ne, HNS je, kao dio takve vlade, jedna od kritiziranijih stranaka na aktualnoj političkoj sceni. Aktualno novo vodstvo HNS-a ne garantira apsolutno ništa u pogledu kvalitete nove Vlade RH! Dirigenti buduće parlamentarne većine u Saboru, uz vrlo vjerojatne političke trgovine i očekivane neprincipijelne saveze, ne će moći napraviti puno bolju Vladu od postojeće, a sigurno ne najbolju Vladu do sada, sa ili bez HNS-a.
Druga novija parola HNS-a iskače s jumbo plakata i glasi „Dok se drugi svađaju, mi moderniziramo obrazovanje!“ Prije svega treba istaknuti da nije točno da se u HNS-u ne svađaju jer su jedna od stranaka koja je od ulaska u sadašnju Vladu RH imala najviše unutarstranačkih i međustranačkih sukoba i svađa, posebno ako se pridodaju sukobi, svađe i prijepori HNS-ove ministrice obrazovanja i znanosti Blaženke Divjak. Čelništvo HNS-a sukobilo se 2017. godine, nakon novosklopljene koalicije s HDZ-om, sa svojim unutarstranačkim kolegicama i kolegama kao što su Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić i Goran Beus Richembergom, između ostalih. Također, Matija Posavec, ugledni međimurski župan i nedavni nositelj liste HNS-a za EU izbore, sigurno nije istupio iz HNS-a bez razloga. HNS-ovci su se u posljednjih nekoliko godina, posebice u Saboru, svađali s SDP-om, strankom Bandić Milan 365, Mostom, Hrvatskim suverenistima, Narodnom strankom Reformisti, kao i s HDZ-om, kojeg su nekoliko puta ucjenjivali odlaskom iz Vlade. Iz lokalne Narodne stranke Reformisti čak su prijetili kaznenim prijavama Predragu Štromaru i Blaženki Divjak, kao članovima Vlade RH.
A ministrica Divjak, od dolaska na funkciju, bila je, stalno ili povremeno, u svađama i prijeporima s pripadnicima raznih stranaka, Sveučilištem u Zagrebu, Rektorskim zborom, vodstvom Grada Zagreba, nekim sindikatima, pa čak i izdavačima. Ako se pak analizira samohvala HNS-a o „modernizaciji obrazovanja“, posebno treba istaknuti da informatizacija obrazovanja ne može tumačiti kao „modernizacija“ ako se time ne postiže učinkovitije poučavanje od tradicionalnog, nego suprotno. A brojna neostvarena obećanja HNS-a u resoru obrazovanja, kao i mnoge propuštene prilike da se važne stvari u školstvu unaprijede ne mogu se smatrati „modernizacijom obrazovanja“. Uvođenja neprovjerenih, nedosljednih i nelogičnih propisa i pravilnika, koje je često mimo propisane procedure za javna savjetovanja i bez uvažavanja mišljenja stručnjaka donosila aktualna HNS-ova ministrica, ne poboljšava, nego pogoršava uvjete poučavanja i vrjednovanja te stoga nije „modernizacija“. Do sada, ministrica Blaženka Divjak i HNS nisu znanstveno dokazali da ijedna od njihovih dosadašnjih „modernizacija“ osigurava učinkovitije poučavanje i učenje bez znatnog dodatnog opterećenja za nastavnike i učenike! HNS se s ministricom Blaženkom Divjak upustio u resor obrazovanja takoreći „grlom u jagode“ jer je njezino djelovanje bilo je prepuno spornih elemenata, neispunjenih ciljeva koje si je sama zadala, npr. u eksperimentalnom programu „Škola za život“, kao i nazadovanja ili stagnacije u važnim područjima poput poticanja problemskog mišljenja, boljih rezultata na državnoj maturi, manjeg broja opravdanih izostanaka učenika iz škole, rasterećenja nastavnika od administrativnih poslova i drugih.
Na diku i slavu HNS-a lik je i djelo Ivana Vrdoljaka
Da bi se bolje prepoznalo o kolikoj se neozbiljnosti u HNS-u radilo tijekom posljednjih nekoliko godina, prisjetimo se posebno neobičnog ponašanja donedavnog vođe te stranke Ivana Vrdoljaka. On je osoba koju više nije moguće naći na stranicama Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati (HNS) u rubrikama „Predsjedništvo“ i „Središnji odbor“, iako je predsjednikom HNS-a postao nedavne 2016. godine. Prije tri godine dao je ostavku na sve funkcije u stranci, mjesto saborskog zastupnika i potpredsjednika Sabora, kao i predsjednika HNS-a. Bilo je to nakon dogovora o suradnji HNS-a i HDZ-a o ulasku HNS-a u Vladu RH. Vladu RH prvo je prozvao „Titanik-vladom“, a kasnije ju je glasovima svojih kolega HNS-ovaca više puta spašavao u Saboru. Samo nekoliko mjeseci nakon napuštanja svih funkcija u HNS-u, 2017. godine ponovno postaje njezinim predsjednikom. Jedan je od vodećih krivaca za odlaske većine uglednih imena iz stranke.
Početkom svibnja 2017. izjavio je novinarima: „Hrvatska narodna stanka će pokrenuti interpelaciju Vlade Republike Hrvatske kako bi jasno vidjeli da li premijer Plenković ima većinu u ovom Saboru”, a onda je za mjesec dana HNS ušao u HDZ-ovu vladu. I osigurao joj saborsku većinu. Zbog kontradikcija, bio je izvrsna tema za političke komentatore. Možda je i dan-danas Ivan Vrdoljak predsjednik HNS-a „u sjeni“ jer njegov je utjecaj i dalje velik. Premda je u Dnevniku koji je 4. 5.2017. emitirala NOVA TV rekao: „Od naše prve predsjednice Savke Dabčević K****… Hmm, Savke Dabčević Kučan(?), do Vesne Pusić, pa do mene, mi svoju politiku jasno znamo.“ Prisjetimo se i što je o Ivanu Vrdoljaku pisao Jutarnji list dana 4. 6.2017., a povodom poraza Anke Mrak Taritaš u finalu utrke za gradonačelnicu Zagreba: „SDP, a pogotovo njen HNS nikako nisu pomagali, više su odmagali. SDP faktički u kampanji nije ni sudjelovao, s vrha HNS-a direktno je opstruirana. Dok se ona tukla za Zagreb, šef stranke Ivan Vrdoljak cijeloj je zemlji neuvjerljivo lagao u lice da ne pregovara s HDZ-om, da bi dan prije izbora u gluho doba noći vlastitim tvitom i informacijama koje je pustio u medije implicitno priznao da se dogovor o HNS-ovom ulasku u Plenkovićevo jato upravo finišira.“
Bilo je za očekivati da će dolaskom Predraga Štromara na čelo stranke, koja je bila prirasla srcu mnogima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebice u Varaždinskoj županiji, HNS postati ozbiljnija stranka i vratiti dio izgubljenih birača. I pored prevrtljivog Ivana Vrdoljaka te enormnih propusta i kaosa koje je ta stranka uzrokovala u resoru obrazovanja od 2018. do 2020. godine. Međutim, pogledajmo još neke pokazatelje da vodstvo HNS-a dolaskom novog predsjednika nije postalo ozbiljnije i politički zrelije!
Od SDP-a su posudili kovanicu „Hrvatska se voli radom“
Za skorašnje parlamentarne izbore u HNS-u je skovan novi moto „Hrvatska se voli radom“. Ta parola u velikom oglasu „iskakala“ je s naslovnice mrežnih stranica HNS-a, uz sljedeći naglasak „Predrag Štromar novi predsjednik HNS-a: Hrvatska se voli radom“. Moguće je da se netko od PR-ovaca koji su osmislili ovaj moto malo našalio s HNS-om jer ova misao izgleda kao da je preuzeta od donedavno „izdanih“ SDP-ovaca. Naime, na mrežnim stranicama SDP-a, u rubrici „Aktualno“, a povodom vijesti od 6.11.2015. godine o boravku tadašnjeg predsjednika vlade Zorana Milanovića u Koprivnici, stoji sljedeći naslov: “Milanović u Koprivnici: Hrvatska se voli radom i kompetentnošću, nastavimo u tom smjeru”.
Istu vijest objavio je i portal „24sata.hr“ prenoseći tadašnju predizbornu poruku Zorana Milanovića: „Birajmo dobro, birajmo ono što se dokazalo da je domoljubno, da voli Hrvatsku, da Hrvatsku ne mjeri kroz broj nula na vlastitom bankovnom računu, da Hrvatsku voli radom, kompetentnošću. Usporedite ljude i sve će vam biti jasno“. Međutim, Zoran Milanović nije jedina osoba iz SDP-a koja je, prije Predraga Štromara, rekla da se „Hrvatska voli radom“. Izrekla je to 20.6.2019. i gradonačelnica Supetra na svojem Facebook profilu u poruci povodom uskraćivanja donacije Torcida-kupu: „Hrvatska se voli radom, a ne urlanjem i prebijanjem drugih i drugačijih…” Ovu vijest prenijeli su istog dana i brojni online mediji, npr. 24sata, Večernji list, N1, RTL i drugi. Jesu li HNS-ovci zaboravili provjeriti svoj novi slogan pomoću Google-tražilice ili su kod njegova izbora namjerno zanemarili ranije izjave uglednih SDP-ovaca, to vjerojatno ne ćemo saznati.
„Niti lijevo, niti desno“ pretvorilo se u „Možemo i lijevo i desno“
Jedna od besmislica u HNS-u bila je i izjava da će koalirati i s HDZ-om i s SDP-om, ovisno o tome koja od te dvije stranke pobijedi na izborima, ali ako pobjednička stranka prihvati HNS-ov izborni program. Iako je HNS tijekom 2018. i 2019. godine hvalio parolom „Ni lijevo, niti desno, samo naprijed!“ od posljednje čudne izjave da će koalirati s bilo kome, unatoč negativnim komentarima u medijima, još nisu odustali. Također, osim kratke vijesti o predstavljanju izbornog programa, par dana do parlamentarnih izbora na mrežnim stranicama HNS-a još nije bilo moguće pronaći izborni program te stranke.
Premda su ga predstavili javnosti još 26.6.2020.! Možda u HNS-u misle da je izborni program isto što i videozapis govora čelnika HNS-a o izbornom programu na Facebook profilu te stranke? Kako je do ovoga došlo? Treba se prisjetiti da je u objavi od 27.5.2020. na mrežnim stranicama HNS-a Predrag Štromar izjavio da će HNS svoj (izborni) program dovršiti s građanima i to potkrijepio sljedećim riječima: „…obilazim dijelove države, obilazim i slušam građane, upisujemo što oni misle i trebaju. To ćemo intenzivno raditi idućih 40 dana, upisivat ćemo njihove prijedloge, analizirati ih i na taj način završiti program, s građanima, jer Hrvatska se voli radom“. Na temelju sadržaja prethodnog citata moglo se izračunati da će 40-i dan nakon te objave, tj. 6.7.2020. ili prvi dan nakon parlamentarnih izbora, biti završen taj „fantomski“ izborni program. Na sreću, kako bi potencijalni postizborni koalicijski partneri već sada znali s kim imaju posla, HNS je objavio videozapis govorancija svojih čelnika umjesto ozbiljnog programskog dokumenta dostupnog svim potencijalnim biračima na njihovim stranicama (u web ili PDF-formatu).
HNS u statusu „izgubljeno, ali još nije nađeno“
Za kraj, zanimljivo je bilo preslušati intervju Predraga Štromara za Novu TV koji je 26.6.2020. objavljen pod naslovom: „Predrag Štromar u Dnevniku Nove TV otkrio zašto je u koaliciji s HDZ-om i bi li to ponovio“. U tom intervjuu čelnik HNS-a očito nije imao objektivnu sliku kako stoji i kojim bi putem trebala ići njegova stranka. Puno bolje rješenje za HNS bilo je da su pravodobno definirali izborni program i stali iza njegovih temeljnih načela i ciljeva. Kalkuliranje vodstva stranke i loše vođenje resora obrazovanja u konačnici bi moglo rezultirati izbornim debaklom u utrci za mjesto u Saboru.
* Goran Bubaš je profesor na Sveučilištu u Zagrebu
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
