Prof. Hrabar za Narod.hr o razvodu braka kod javnih bilježnika: Obezvrjeđuje se brak kao društvenu i pravnu instituciju

razvod braka
Foto: hjk.hr, adfinternational.org, fah Montaža: narod.hr

Javni bilježnici ubuduće će moći, između ostalog, rješavati slučajeve sporazumnog razvoda braka. Prijedlog je to novog Zakona o izvanparničnim postupcima koji je Vlada Republike Hrvatske uputila Saboru. U prijedlogu stoji da će sud će provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području nadležnog suda ako su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Hrabar: Nije to nikakvo odterećenje sudova, već pogodovanje nekome drugome

Prof. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu za Narod.hr komentirala je ovaj prijedlog, naglasivši da je ideja prisutna u teorijskim raspravama, uglavnom oslonjena na neka slična ili ista komparativna rješenja kao što su grčko, francusko, španjolsko, nekih baltičkih zemalja.

„Modernizacija razvoda braka jedan je proces u kojem zapažamo promjene u smislu olakšavanja razvoda braka kroz posljednjih pet desetljeća, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Uzme li se pritom u obzir da država ne nudi nikakvu pomoć u kriznim bračnim situacijama (uključujući da već niz godina postupak koji prethodi razvodu braka služi dogovaranju bračnih drugova oko djece i imovine, a ne služi pokušaju spašavanja braka), onda je jasno da ovo društvo vrlo, vrlo blagonaklono gleda na razvod braka, odnosno preciznije: obezvrjeđuje brak kao društvenu i pravnu instituciju. U tome smislu vidim i ovaj prijedlog. Kao da je ideja da ljudi što manje sklapaju brakove i da što lakše iz njega izlaze, kao da je brak zastarjela institucija. To nas uvjeravaju mnogi mediji“, ističe prof. Hrabar.

>Mađarska ima najveći udio bračnih parova po glavi stanovnika u Europskoj uniji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„S druge strane, po uzoru na ostavinske postupke predmet sporazumnog razvoda se želi prebaciti na javne bilježnike gdje se sarkastično može reći da će oni ‘pokapati brakove‘ kad to žena i muž žele, a kako i čine s podjelom ostavine. Osobno ne vidim razloga zašto bi javni bilježnici vodili takve brakorazvode koji se i sad u pravilu riješe na jednom ročištu suda, bez ikakvih problema. Sucima je to jednostavan predmet koji lako riješe, ulazi im u statistiku. Kod javnih bilježnika ne će biti ništa lakše ni brže (vjerojatno ne i jeftinije!). Dakle, nije to nikakvo odterećenje sudova, već pogodovanje nekome drugome“, objašnjava Hrabar.

„U pravnoj regulativi obiteljskih odnosa valja respektirati vlastiti pravni razvoj i tradiciju“

Zakon o sudskom izvanparničnom postupku star je gotovo 90 godina, donesen je 1934. još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Svrha novog zakona je „urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i zajamčio pravnu sigurnost“, kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

>Jesu li brak i stvaranje obitelji danas namijenjeni samo bogatima ili su problem i kulturna očekivanja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Hrabar ističe da bi bila vrlo oprezna glede „tobožnje modernizacije“ jer bi se pod to moglo podvući svašta.

„Možda da i jednostavne kaznene postupke prepustimo javnim bilježnicima? Iako su javni bilježnici povjerenici države odnosno dio pravosudnog sustava, smatram da određenu vrijednost društvenim odnosima pridajemo i kroz tijela koja provode postupke. Jesu li iza ovoga na redu matičari koji možda ubuduće ne će voditi ceremoniju sklapanja braka, kako je to bilo u komunizmu, već će se dopustiti da to čine javni bilježnici? Možemo li zamisliti da se ‘licenciranim’ pojedincima dopusti da se pred njima sklapaju i razvode brakovi? Po mojem mišljenju sporazumni razvod braka bez maloljetne djece i dalje mora ostati u nadležnosti sudova. Ništa se bitno neće promijeniti u odnosu na povećanje ili smanjenje broja razvoda“, naglašava Hrabar.

>Feministica hvali brak i savjetuje žene da se udaju jer je to najbolje za njih i djecu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodaje da nju osobno smeta što Hrvatska uvijek posežemo na inozemnim rješenjima, „zaboravljajući ili ne znajući da posjedujemo pravni kontinuitet s mnogim rješenjima koja su mogla biti uzorom drugim zemljama. U pravnoj regulativi obiteljskih odnosa valja respektirati vlastiti pravni razvoj i tradiciju ne uzimajući strana rješenja kao nešto neprikosnoveno. Ne raste svaka biljka dobro na svakom tlu.“

DZS: Porast broja razvoda brakova

U posljednjih 10-ak godina bilježi se porast broja razvoda, a pad sklapanja braka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.  „Rekorder“ u broju razvedenih brakova je 2016. kada se razvelo 7 063 parova. U  posljednje tri godine broj razvoda je pao jer je do tada bio oko 6 000 tisuća. Tako je u 2020. bilo 5 153 razvedenih brakova, u 2021. 5 100. Prema još uvijek neslužbenim podacima, u prošloj godini, 2022. razvedeno 4 454 parova. Razne su teorije zašto je tomu tako, a jedna od njih je da su mnogi vjenčani u RH, potom odselili i tamo se nakon nekog vremena razveli. Prof. Hrabar ističe da će tek vrijeme i dublja istraživanja pokazati što se točno dogodilo u tom slučaju.

„Kad se pročitaju novinski napisi gotovo kao da se prepoznaje žal što je broj razvoda opao u posljednjoj godini. Kroz koju godinu vidjet će se je li to trend ili je samo riječ o jednoj ‘ekscesnoj’ godini. No, posljednje četiri godine doista vidimo pad broja razvoda brakova. Vjerojatno dio smanjene brojke otpada i na odseljene građane RH, ali i na činjenicu da imamo katastrofalno negativni prirodni prirast, nikad veći. Naslućujem da je riječ o krizi u društvu koja je u mnogome bila ‘začinjena’ pandemijom i potresima, sviješću o opasnosti od proširenja rata na Europu i cijeli svijet, o zasićenosti materijalističkim pogledom na svijet, pa su se ljudi možda počeli okretati obitelji i braku shvaćajući da je to najsigurnije mjesto za življenje bez obzira na pojedinačne razlike, koje uostalom daju živost braku i obitelji“ objašnjava Hrabar.

No, treba istaknuti da se gotovo svake godine bilježi i pad sklopljenih brakova. Tako je u 2020. brak sklopilo 15 196 parova, a u 2021. njih 18 203. Usporedbe radi, 2016. sklopljeno je 20 467 brakova, podaci su to Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djeca, obitelj i rastava braka

Obitelj je prvo mjesto za odgoj djece, a brak je temelj obitelji.

„Brak je kroz povijest imao posebnu pravnu zaštitu upravo zbog te svoje objektivne vrijednosti – jer je najbolje mjesto za dobivanje i odgajanje djece. Sva znanstvena istraživanja potvrđuju da je vjerna zajednica muškarca i žene puna ljubavi, javno objavljena pred zajednicom i društvom – najstabilnija zajednica najbolja za odgoj djece – budućih naraštaja društva. Zbog toga država štiti bračnu zajednicu”, kazala je 2016. u Rimu na “Danu obitelji” dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

Doc. dr. sc. Lovorka Brajković s Odsjeka za psihologiju Fakulteta Hrvatskih studija objasnila je da djeca u obitelji stječu prva iskustva o sebi i svijetu.

>Psihologinja Brajković otkriva što u odgoju djetetu daje otac, a što majka

„Iako se dijete razvija i stječe vrijedne spoznaje i izvan primarne obitelji, obitelj je ipak temeljni i najsnažniji oslonac. To je jedno od rijetkih mjesta u kojem vlada bezuvjetna ljubav i potpora roditelja prema djetetu, mjesto koje obiluje neograničenim razumijevanjem, strpljenjem, upornošću, nesebičnošću, odricanjem. A sve kako bi dijete moglo zdravo rasti i razvijati se. Često se smatra da su majke većinom zadužene za odgoj i da je majčinska figura važnija od očeve za zdravo odrastanje djeteta. No očeva je uloga u odgoju neupitna i vrlo potrebna”, kazala je Brajković odgovarajući na pitanje čitateljice Glasa Koncila 2021.

>Zašto svako dijete zaslužuje vjenčane roditelje i društvo koje im pomaže da to dobiju?
>7 posljedica razvoda braka na djecu

Posljedice razvoda na djecu

Bitno je istaknuti da upravo razvod može biti jako štetan za djecu. U Izvješću o radu za 2019. Ureda pravobraniteljice za djecu objavio stoji da gotovo 2200 djece nije ostvarilo pravo na susrete i druženja s drugim roditeljem što je posljedica manipulativnog ponašanje roditelja s kojim djeca stanuju.

Pravobraniteljica je tada upozorila da su u visoko-konfliktnim razvodima djeca često žrtve roditeljske ili manipulacije članova obitelji, što je oblik psihičkog i emocionalno nasilja nad njima. Da bi ih se zaštitilo, nužna je žurna i usklađena reakcija institucija koja u brojnim slučajevima izostaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.