Za uvodno pojašnjenje teme možda bi više odgovarao naslov: „Prilog raspravi o brisanju iz evidencije neželjenih bića“ ili službeno prilog javnoj raspravi o Zakonu o izvanparničnim postupcima Republike Hrvatske koja je službeno u tijeku. Doista u jednoj pravno uređenoj državi, članici EU nema više mjesta nekakvim pravilima o izvanparničnim postupcima iz Kraljevine Jugoslavije. Još da je iz omražene SFRJ još bi se moglo progledati kroz prste, ali kraljeva, princeza i Kraljevina nam je stvarno dosta, piše prof. Nenad Hlača.
Zašto u pravnom poretku treba i Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti? Treba li doista postupak prepustiti javnim bilježnicima? Pitanje je i rodne identifikacije, napose na UNIRI jer tamo vladaju Smjernice o rodno uključivoj komunikaciji što bi posljedično značilo da bi ovlast imale i javne bilježnice…
Hlača: Imamo izvrsne plastične kirurge koji vješto uklanjaju stari i stvaraju novi vizualni identitet
Možda postupak ipak treba pojednostaviti, maknuti sa suda i prepustiti ga zakonima slobodnog tržišta. Više je razloga za to. Imamo izvrsne plastične kirurge koji vješto uklanjaju stari i stvaraju novi vizualni identitet. Osobu prije i poslije zahvata stvarno nije moguće prepoznati. Ta već su tu bile mušterije narko bosovi iz regiona kojima baš to treba, proglašenje mrtvima, prije no što ih osude i novi identitet, neke nove fizičke osobe kao novog pravnog subjekta. Dakle sve ispočetka, naravno uz pretpostavku da je onaj prethodni identitet zauvijek nestao proglašenjem „nestale“ osobe umrlom.
>Prof. Hlača: Svako se ilegalno posvajanje djece pravno tretira kao trgovina djecom
Tu jedinstvenu priliku treba znati iskoristiti jer u regionu, Južnoj Americi, a da se govori o Rusiji, potražnja je ogromna….Osim toga isprave javnih bilježnika o proglašenju nestalih osoba umrlima donesena na području EU otvaraju sva vrata EU, a i šire.
Sporazumni razvod braka kod javnog bilježnika?
Čini se da je u javnost potpuno indiferentna i prihvaća bez razmišljanja ideju da se sporazumni razvod braka prenese u nadležnost ovjere potpisa kod javnog bilježnika. Možda da, ali sporazum je često tek privid pakla u kojem se kriza papirnato, na brzinu, tek formalno lomi, a emocionalne posljedice prema djeci i bivšem partneru ostaju i u našoj praksi prečesto kulminiraju jezivim nasiljem, s ili bez Konvencije.
Ne spominje se u javnosti nadležnost suda u izvanparničnom postupku na donošenje (rješenja) dozvole, nakon utvrđenih zakonskih pretpostavki i provedenog postupka kojom maloljetna osoba starija od šesnaest godina smije sklopiti valjani brak. Bolje bi bilo da Sabor predloži ukidanje te otklonjive bračne smetnje po Obiteljskom zakonu RH.
Najbedastije bi bilo rješenje da se primjena te norme, dok postoji u Obiteljskom zakonu, prenese u nadležnost javnih bilježnika!
Nestale osobe
Možda je iz kolektivne memorije prerano izbrisano sjećanje na tisuće službenih obavijesti u Narodnim novinama u izvanparničnim postupcima o proglašenju nestalih osoba u Domovinskom ratu mrtvima. Zar se država za koju su ginuli treba odreći nadležnosti za te postupke i prepusti ih tržištu javnobilježničkih tarifa!!! Duboko smo uvjereni da je pijetet prema tim žrtvama moralni imperativ Države da zadrži isključivu nadležnost za postupke proglašenja nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti. Pa zar bi tragedijom razorene obitelji još trebale obilaziti javne bilježnike i plaćati pristojbe za proglašenje njihovih najmilijih nestalima?
Prirodne katastrofe, ratovi ili teroristički napadi poput onog na World Trade Center i dobro uređenu pravnu državu stavljaju pred težak izazov očuvanja vladavine prava, pravne sigurnosti i izvjesnosti. Naši javni bilježnici, uza sve poštovanje, tome nisu dorasli.
No u javnoj raspravi treba hipotetski unaprijed razmisliti što se sve može dogoditi.
Pitanje je samo što se smije prepustiti tržištu?
Primjerice, što će biti s rješenjem o proglašenju nestale osobe umrlom koje je javni bilježnik 2024. godine donio u Mrduši Desnoj, ako 2030. godine bura polomi dalekovode pa se odledi škrinja, na stubištu obiteljske kuće, u kojoj je, gle čuda, brat koji je kao nestala osoba 2024.proglašena umrlom. Vrijeme je da se osuvremeni tromi državni pravosudno-sudski sustav. Pitanje je samo što se smije prepustiti tržištu? Možda u ovom hipotetskom slučaju treba osigurati samo obnavljajuće izvore energije da struje nikada ne nestane, da škrinje ispod stubišta budu za vazda sigurne.
Neka nam sretno bude s novim postupcima proglašenja nestalih osoba umrlima. Neka pokojnici počivaju u miru do sudnjega dana…o mrtvima sve najbolje…oni živi u Saboru RH veći su nam problem…
O autoru:
* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, predstojnik Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
