Analiza cetinskog kraja
Prema podacima DZS-a za cetinski kraj:
-
2018. rođeno je 447 djece,
-
rođeno je 436 djece,
-
rođeno je 418 djece.
Prema podacima iz DZS-a za 2020. g. negativni prirodni prirast (pad) se i dalje nastavlja i u cetinskom kraju 2020 g. te je iznosio –133 stanovnika.
Prema podacima iz DZS-a za 2019. g. negativni prirodni prirast (pad) se nastavlja i u cetinskom kraju 2019 g. te je iznosio -104 stanovnika.
Prema podacima za 2018. godinu negativni prirodni pad iznosio je -121 stanovnik, a u 2017. prirodni pad je iznosio -170.
U posljednje četiri godine cetinski kraj izgubio je prirodnim padom 528 stanovnika, a odlaskom u inozemstvo ta brojka je još drastičnija.
U Hrvatskoj pa tako i na prostoru gradova i općina cetinskog kraja smatramo da su pomoći za novorođene poželjni potezi ne samo na razini simbolike nego i zbog opće socijalno-gospodarske situacije.
Demografski slom počeo je 1998. g. i od tada Hrvatska bilježi stalni negativni trend odnosno veći broj umrlih od rođenih, a jedan od većih negativnih salda imali smo 2017. g. od -16.921 osoba, a 2020. g. minus je bio najveći i iznosio je -20.721. Kad se prate demografska kretanja nekoliko desetljeća unatrag prema dostupnim podacima lako su uočljive „crne točke“ odnosno vremena zatiranja slobode, gubitka vjere, represije ili poznatijim nazivom vremena „kulture smrti“. Isto tako su lako uočljivi „svijetli trenutci“ kad se budila vjera, optimizam, sloboda i kad smo se priklanjali „kulturi života“.
Živorođeni prema redu rođenja na području cetinskog kraja
-
TRILJ
Grad Trilj je prema podatcima DZS-a između 2011. g. (9.109 stanovnika) do 2021. g. (8.228 – zadnji popis stanovnika) izgubio 881 stanovnika što čini gubitak od 9,67 % stanovnika te ako se nastavi s ovakvim padom za 80 godina (jedan ljudski vijek) izgubit će se potpuno stanovništvo grada Trilja i svih njegovih naselja.
Kada usporedimo popis stanovništva u slobodnoj i neovisnoj RH od 1991. g. Trilj je tada imao 13.984 stanovnika, te je do zadnjeg popisa 2021. g . izgubio 5.666 stanovnika ili 40,78% stanovnika.
Podaci za 2020. g. prema izvještaju DZS-a u Trilju je bilo 71 novorođene djece, umrlih je bilo 116 , a prirodni prirast je -45.
Podaci za 2019. g. prema izvještaju DZS-a u Trilju je bilo 79 novorođene djece, umrlih je bilo 114, a prirodni prirast je -35.
Podaci za 2018. g. prema izvještaju DZS-a u Trilju je bilo 75 novorođene djece, umrlih je bilo 133, a prirodni prirast je -58.
-
SINJ
Grad Sinj je prema podatcima DZS-a između 2011. g. (24.876 stanovnika) do 2021. g. (23.574 – zadnji popis stanovnika) izgubio 528 stanovnika što čini gubitak od 5,23 % stanovnika.
Kada usporedimo popis stanovništva u slobodnoj i neovisnoj RH od 1991. g. Sinj je tada imao 25.985 stanovnika, te je do zadnjeg popisa 2021. g . izgubio 2.411 stanovnika ili 9,28 % stanovnika.
Podaci za 2020. g. prema izvještaju DZS-a u SINJU je bilo 230 novorođene djece, umrlih je bilo 275, a prirodni prirast je -45.
Podaci za 2019. g. prema izvještaju DZS-a u SINJU je bilo 232 novorođene djece, umrlih je bilo 239, a prirodni prirast je -7.
Podaci za 2018. g. prema izvještaju DZS-a u SINJU je bilo 247 novorođene djece, umrlih je bilo 232, a prirodni prirast je 15.
-
OTOK
Općina Otok je prema podatcima DZS-a između 2011. g. (5.474 stanovnika) do 2021. g. (5.040 – zadnji popis stanovnika) izgubila 434 stanovnika što čini gubitak od 7,92 % stanovnika.
Kada usporedimo popis stanovništva u slobodnoj i neovisnoj RH od 1991. g. Otok je tada imao 5.428 stanovnika, te je do zadnjeg popisa 2021. g . izgubio 388 stanovnika ili 7,14 % stanovnika.
Podaci za 2020. g. prema izvještaju DZS-a u OTOKU je bilo 55 novorođene djece, umrlih je bilo 71, a prirodni prirast je -16.
Podaci za 2019. g. prema izvještaju DZS-a u OTOKU je bilo 65 novorođene djece, umrlih je bilo 55, a prirodni prirast je 10.
Podaci za 2018. g. prema izvještaju DZS u OTOKU je bilo 62 novorođene djece, umrlih je bilo 64, a prirodni prirast je -2.
-
HRVACE
Općina Hrvace je prema podatcima DZS-a između 2011. g. (3.617 stanovnika) do 2021. g. (3.151 – zadnji popis stanovnika) izgubila 466 stanovnika što čini gubitak od 12,88 % stanovnika.
Kada usporedimo popis stanovništva u slobodnoj i neovisnoj RH od 1991. g. Hrvace je tada imalo 5.296 stanovnika, te je do zadnjeg popisa 2021. g . izgubilo 2.145 stanovnika ili 40,50 % stanovnika.
Podaci za 2020. g. prema izvještaju DZS-a u HRVACAMA je bilo 27 novorođene djece, umrlih je bilo 58, a prirodni prirast je -31.
Podaci za 2019. g. prema izvještaju DZS-a u HRVACAMA je bilo 31 novorođene djece, umrlih je bilo 63, a prirodni prirast je -32.
Podaci za 2018. g. prema izvještaju DZS-a u HRVACAMA je bilo 32 novorođene djece, umrlih je bilo 53, a prirodni prirast je -21.
-
DICMO
Općina Dicmo je prema podatcima DZS-a između 2011. g. (2.802 stanovnika) do 2021. g. (2.778 – zadnji popis stanovnika) izgubila 24 stanovnika što čini gubitak od 0,85 % stanovnika.
Kada usporedimo popis stanovništva u slobodnoj i neovisnoj RH od 1991. g. Dicmo je tada imalo 2.840 stanovnika, te je do zadnjeg popisa 2021. g . izgubio 62 stanovnika ili 2,18 % stanovnika.
Podaci za 2020. g. prema izvještaju DZS-a u DICMU je bilo 35 novorođeno dijete, umrlih je bilo 31, a prirodni prirast je 4.
Podaci za 2019. g. prema izvještaju DZS-u u DICMU je bilo 18 novorođeno dijete, umrlih je bilo 30, a prirodni prirast je -12.
Podaci za 2018. g. prema izvještaju DZS u DICMU je bilo 23 novorođeno dijete, umrlih je bilo 37, a prirodni prirast je -14.
Mjere u gradovima i općinama cetinskog kraja – poticaji za opremu za novorođenčad (grad-općina/ HZZO/ županija) – komparativna analiza
Mjere Grada Trilja
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Naknada za novorođenče.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u sljedećim iznosima:
-
dijete – 4.000,00 kn; + 2.328,00 (HZZO) + 800,00 (SDŽ) = 7.128,00 kn
-
dijete – 5.000,00 kn; + 2.328,00 (HZZO) + 1000,00 (SDŽ) = 8.328,00 kn
-
dijete – 7.000,00 kn;+ 2.328,00 (HZZO) + 2.000,00 (SDŽ) = 11.328,00 kn
Mjere Grada Sinja
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Novčana pomoć za novorođeno dijete.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u sljedećim iznosima:
-
dijete – 8.000,00 kn; + 2.328,00 + 800,00 = 11.128,00 kn
-
dijete – 12.000,00 kn;+ 2.328,00 + 1.000,00 = 15.328,00
-
dijete i svako sljedeće – 25.000,00 kn; + 2.328,00 + 2.000,00 = 29.328,00 kn
Mjere Grada Vrlike
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Pomoć za opremu novorođenog djeteta.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u sljedećim iznosima:
-
dijete – 10.000,00 kn; + 2.328,00 + 2.000,00 = 14.328,00 kn
-
dijete – 15.000,00 kn; + 2.328,00 + 3.000,00 = 20.328,00
-
dijete – 20.000,00 kn; + 2.328,00 + (6.000,00+5.000,00+3.500,00=14.500,00) = 36.828,00 kn
Mjere Općine Hrvace
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Novčana pomoć za novorođeno dijete.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u iznosu od 2.000,00 kn za prvo dijete, a za svako sljedeće dijete taj se iznos povećava za 1.000,00 kn.
-
dijete – 2.000,00 kn; + 2.328,00 + 1.000,00 = 5.328,00 kn
-
dijete – 3.000,00 kn; +2.328,00 + 1.500,00 = 6.828,00 kn
-
dijete – 4.000,00 kn. + 2.328,00 + 2.500,00 = 8.828,00 kn
Mjere Općine Otok
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Naknada za opremu novorođenog djeteta.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u sljedećim iznosima:
- dijete – 2.000,00 kn; + 2.328,00 + 1.000,00 = 5.328,00 kn
- dijete – 4.000,00 kn; + 2.328,00 + 1.500,00 = 7.828,00 kn
- dijete – 6.000,00 kn. + 2.328,00 + 2.500,00 = 10.828,00 kn
Mjere Općine Dicmo
Tip mjere:
Jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete.
Naziv mjere:
Novčana naknada za novorođeno dijete.
Što se dobiva mjerom?
Jednokratna novčana naknada u iznosu od 3.000,00 kn za svako novorođeno dijete.
- dijete – 3.000,00 kn; + 2.328,00 + 1.000,00 = 6.328,00 kn
- dijete – 3.000,00 kn; + 2.328,00 + 1.500,00 = 6.828.00 kn
- dijete – 3.000,00 kn. + 2.328,00 + 2.500,00 = 7.828,00 kn
Demografska katastrofa povod i prilika
Demografska katastrofa, koja prijeti opstanku naroda i države, pustoši i osiromašuje Hrvatsku te bi trebala biti povod da se postigne konsenzus o ostvarivoj populacijskoj politici i strategiji na najvišim razinama vlasti, ali i na lokalnoj razini u gradovima i općinama cetinskog kraja. Očito da svaki dan i mjesec kašnjenja nužno donosi još mračniju hrvatsku demografsku perspektivu. Gotovo sve relevantne političke stranke na državnoj razini zakazale su ozbiljno u definiranju vizije i u donošenju relevantnih i kompetentnih strategija i odluka koje bi usmjerile Hrvatsku prema stvarno boljoj budućnosti.
Apel Udruge 4+
„Udruga 4+“ moli i apelira i ove 2022. godine da se napravi totalni zaokret svih politika o pitanju demografije te da se političari zauzmu za demografske potpore i podršku obiteljima s posebnim naglaskom na brojnijim obiteljima jer su to najvrjednija ulaganja s posebnom dodanom vrijednošću.
Potičemo gradonačelnike i načelnike, premijera i predsjednika, ministre, saborske zastupnike, lokalne vijećnike i druge znane i neznane da u svoje programe i planove uvrste olakšice za rađanje, novorođenčad i druge mjere za brojne obitelji i djecu kao što su: veći dječji doplatak i pravednije cenzusne skupine, besplatni udžbenici za osnovnu i srednju školu, besplatni prijevoz za srednju školu, manji doprinosi za korištenje vrtića i jaslica ili besplatni vrtići, cjelodnevni vrtićki i jaslički programi, stimuliranje i poticanje poduzetnika koji zapošljavaju majke na pola radnog vremena, povećanje demografske stimulacije za rođenje prvog i drugog djeteta te trećeg i svakog sljedećeg djeteta, mirovinski staž za nezaposlene majke za 3. i svako sljedeće dijete, status majke odgojiteljice za majke koje imaju troje i više djece i pozitivnu diskriminaciju pri odlasku u mirovinu za majke koje su rodile i odgajale više djece, poticana stanogradnja, dodjela zemljišta za novoosnovane mlade obitelji, oslobađanje od komunalne naknade, lakši i brži postupak dobivanja građevinskih dozvola, jeftinije ili sufinancirane građevinske dozvole za izgradnju kuća i obiteljskih stanova, ubrzani komasacijski i parcelacijski postupci za građevinske parcele i drugo.
Najveći stradalnici i najranjivija skupina u ovom boju koji vječno traje, odnosno od samih početaka djeca, nerođena i rođena su kroz svu ljudsku povijest bila posebno ugrožena i žrtvovana raznim idolima. Moderno vrijeme i ovo 21. st. pred majčinstvo, roditeljstvo i klasičnu obitelj postavlja velike izazove pa je zbog toga majkama i obiteljima potrebna podrška, pomoć i priznanje jer ne mogu samo svojim snagama i sredstvima odgovoriti na te izazove.
Stanimo zajedno i bez straha se odlučimo za taj duhovni boj, stanimo na stranu života i zastupajmo „kulturu života“ potičimo brak, obitelj i rađanje djece jer bez novih života sve nam je uzalud”, zaključuje Miljenko Marić, prof., predsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja.