Predlažem da u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje, uz predložene domene koje se mogu integrirati u jednu, postoje dodatne, vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline te hrvatska kultura i tradicija, piše prof. Miroslav Furić u komentaru na nacrt programa Građanskog odgoja i obrazovanja.
Građanska kultura
Moderno vrijeme preplavilo nas je površnim, hedonističkim i dezintegrirajućim elementima. Ne smije se odstupati od etike i kulturnih običaja ovog prostora. U glazbi valja isticati vrijednosti kvalitetnih melodija i uzdizati divovska dostignuća (primjer Bachove mise u B-molu ili suvremene Mise L. Bernsteina). Klasično slikarstvo mora biti sljedeća važna komponenta u građanskoj kulturi (od Giotta do Kandinskog).
Mi smo preplavljeni polu-pornografskim uradcima „estrade“ u kojoj gola bedra i polugole dojke i stražnjice potiču niže ljudske instinkte. Na to se naljepljuju primitivne melodije s tri durska akorda i eventualno jednim sept-akordom, a tekst bi trebao izazvati zgražanje svojom prazninom. Tome se mora suprotstaviti isticanjem vjekovima nakupljanih kulturnih vrijednosti. Organizirano posjećivanje koncerata i izložbi s adekvatnim tumačenjem sadržaja izvjesno doprinose građanskoj kulturi.
Moramo oživjeti pristojnost na ulici (poštivanje starijih, a posebno hendikepiranih). Građansko ponašanje u prometu jest bitno. (U SAD-u se osobito naglašava obrambeni stil vožnje.) Danas toleriramo agresivnu vožnju (po mojoj procjeni opasniju od starog ili alkoholiziranog vozača). Tolerancija, pa i očekivanje tuđih pogrešaka, važne su za harmoničnije funkcioniranje ljudske zajednice. Građansko poštenje jest kamen temeljac uspješnih civiliziranih zemalja. Utaja poreza u Americi se smatra visoko neetičnim djelom. U Americi studenti osuđuju prepisivanje na ispitima. Varanje na svim stupnjevima društva uneseno je u široke slojeve Brozovom parolom „Snađi se druže“ ili njegovom potrebom „nadrastanja pravnog poretka“. Te tragične devijacije tijekom pedeset godina totalitarnog poretka stekle su vrstu prešutnog prihvaćanja. Koliko bi nam bio bolji BDP da građanin savjesno prijavljuje svoje prihode?
Američki konobari dužni su prijavljivati svoje napojnice… Hrvatska mora razvijati svijest da ovo nije tuđinska država, koju treba sabotirati, nego građanski korektnim ponašanjem zapravo pomagati jedni drugima. Razularenost gomile na „koncertima“ i sportskim terenima može se represivno umanjiti. Ipak, temelj takvog ponašanja dolazi iz odsutnosti komponente u građanskom odgajanju.
Ljudske vrline
Skladno funkcioniranje civilizirane ljudske zajednice postiže se sinergijom zakonske regulative i etičke komponente ugrađene u običaje pojedinaca. Neke od njih direktno spominjem, no lista se može proširivati. Pravedno postupanje građana i očekivanje pravednog donošenja odluka u sudskim procesima bitna su okosnica društva. Trenutno mediji kreiraju atmosferu da novac putem lukavih odvjetnika može svakog osloboditi. Taj osjećaj treba se suzbiti. Odgojem moramo jačati orijentaciju prema pravednosti (koliko nas god uvjeravali da pravo i pravda nisu iste kategorije).
Građansko poštenje mnogo pomaže suzbijanju devijantnih pojava: povratak nađenog, istinito svjedočenje, pomoć bližnjemu, služenje drugima, osuda laži psovki i prijevare, milosrđe i opća ljudska solidarnost moraju naći svoje mjesto u građanskom odgoju.
Hrvatska kultura i tradicija
Američka kuća i švicarska kuća vrlo često imaju na travnjaku jarbol s nacionalnom zastavom. Pjevanje himne na početku školske godine podsjećalo bi učenike na zajedništvo unutar malog naroda, koji je tek nedavno dobio međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Od samog početka hrvatska himna ujedinjavala je naš narod. Bila je polu-zabranjivana, ali je u narodu ostala kao iskra koja je očuvala ideju o našoj samobitnosti.
Patriotizam nije mržnja prema drugom i drugačijem, ali definitivno potiče pozitivne osjećaje zajedništva pa i empatije. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća s ciljem da ju učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja.
Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Hrvatska kultura postoji tisuću godina. Površno spominjem Gundulića, Sorkočevića, Bukovca… kao vrhove naših kulturnih dostignuća. Slično postoje znanstvena imena koja počinju s Boškovićem, a slijedi niz svjetski prepoznatih imena. Mladi hrvatski građani mogu tako imati uzore za vlastite težnje i nastojanja nastavka stvaranja na tradicijama velike hrvatske kulture s milenijskim korijenom.
Hrvatska je kultura kroz povijest pronosila zajedništvo naroda. Na njenom poznavanju naša djeca moraju odrastati s ponosom i težnjom da svojoj domovini doprinesu maksimalno. Kroz život me vodila Kennedyjeva misao: „Ne pitaj što domovina može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za nju!“.
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
