Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u BiH koja, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog ustava i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) izjavio je da se Hrvatska saborskom Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, o kojoj će se raspravljati u srijedu, ne upleće u unutarnje odnose BiH niti će zaoštriti odnose dviju država.
“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka Sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Kovač, dodavši da dvije zemlje imaju vrlo razvijene odnose.
U prijedlogu Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je usvojio Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, navodi se da je “za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost“.
Smjernice Deklaracije
To je prva od šest točaka Deklaracije, dokumenta na 20 stranica koji je Sabor objavio na svojoj stranici na internetu, u kojoj se ističe marginaliziranost Hrvata u BiH.
Među ostalim, navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
U ostalim točkama se naglašava da će “samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima”.
Naglašava se i da “Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda i uklanjanje bilo kakvih političkih konotacija takvih slučajeva, što uključuje i tretman svih ratnih operacija uz puno uvažavanje međudržavnih sporazuma na kojima su bile pravno utemeljene, te potiče jačanje suradnje nadležnih institucija RH i BIH”.
Traži se angažman RH
Hrvatski sabor deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Kako se navodi u dokumentu, nakon 2000. godine počinje “proces dekonstitutiranja Hrvata”. Taj je proces “nastavljen izravnim intervencijama u sam ustavni poredak FBiH i BiH Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha”.
U Deklaraciji se pozivaju institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Jedna od ideja dokumenta jest i da se pošalje snažna poruka da se i od hrvatskih institucija očekuje da promiču ispunjenje obveza vezanih uz provedbu Ustava BiH.
“To znači da država mora biti funkcionalna i da mora jamčiti ravnopravnost svih triju ustavotvornih naroda i svih građana, tako i Hrvata, u BiH. Samo s ravnopravnošću svih triju naroda je moguće da država bude funkcionalna, stabilna i da napreduje”, kazao je Kovač.
Bude li nestabilna, dodao je, za to će i Hrvatska imati odgovornost, jer je potpisnica sporazuma iz Daytona.
Neprihvatljivo je da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika
Na pitanje hoće li se Deklaracijom tražiti izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva BiH, Kovač je odgovorio da je Hrvatska dužna promicati ispunjenje obveze provođenja Ustava.
“Način na koji će to kolege u BiH urediti je stvar Parlamentarne skupštine BiH, a Hrvatska je dužna ukazati na to da je apsolutno neprihvatljivo i nekulturno da Bošnjaci biraju predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH“, rekao je Kovač.
On je uvjeren da će u toj Deklaraciji biti pronađena dobra formula i da će se u konačnici poštivati ravnopravnost svih triju naroda u BiH.
“Hrvatska mora svoju ulogu potpisnice Daytona konzumirati jer to nije pravo nego obaveza, a obveze se moraju ispunjavati”, poručio je Kovač.
Komentirajući oštru poruku trojice bivših visokih predstavnika u BiH koji su nedavno upozorili EU da se Hrvatska miješa u unutarnje poslove BiH, Kovač je rekao da se “oni imaju pravo javljati kao i svatko drugi”.
“S tim da oni imaju pravo na mišljenje, a Hrvatska ima obavezu”, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
