Lidija Blagojević, profesorica je matematike i informatike i profesorica savjetnica u drugom mandat. Predaje matematiku i informatiku u gimnaziji već dvadesetak godina, mentorica je studentima, priprema učenike za natjecanja i državnu maturu, ocjenjuje državnu maturu od samog početka. U svojoj školi administrira e-dnevnik i školsku web stranicu te je vodila nekoliko stručnih usavršavanja iz uporabe ICT-a u nastavi. Izlaže na stručnim skupovima za nastavnike, autorica je nekoliko gimnazijskih udžbenika i drugih nastavnih materijala iz informatike. Sudjeluje u međunarodnom projektu Erasmus+ Znanjem do razvoja. Zajedno s dr. Beaatom Halassy koordinirala je tim profesora okupljenih oko Udruge u ime obitelji koji je sudjelovao u stručnoj i javnoj raspravi o reformi kurikula. U intervjuu za Večernji list odgovorila je na nekoliko pitanja vezanih za školstvo i učenike.
Kakvi nam učenici trebaju biti i sto trebaju znati kada izađu iz skola. Za što trebaju biti osposobljeni?
Kad izađu iz škola učenici trebaju biti odgojeni i obrazovani za život pred njima, za nastavak obrazovanja na studiju ili za uključenje u tržište rada. Trebaju biti osposobljeni za snalaženje u svijetu koji se mijenja, oboružani temeljnim znanjima i kompetencijama te alatima za svakodnevno daljnje učenje i napredovanje.
Kako mozemo doći do takvih učenika?
Do takvih učenika možemo doći kvalitetnim obrazovnim sustavom koji će biti spreman na poboljšanja. Ulaskom u Europsku uniju otvorile su sve velike mogućnosti mobilnosti nastavnika i učenika kroz različite projekte. Treba iskoristiti korisna iskustva drugih zemalja koja u kombinaciji s dobrim zasadima našeg obrazovnog sustava mogu dati odlične rezultate.
Što vama osobno smeta u postojećim sadržajima kurikulumima koji su rađeni. što treba mijenjati. Ima li dobrih stvari?
Danas se u Hrvatskoj o obrazovanju intenzivno razgovara na svim razinama društva, svi segmenti društva pa tako i mediji senzibilizirani su za promjene i promišljanja o obrazovnom sustavu i to je jako dobro. Potrebno je osigurati da se takav intenzitet nastavi ali i da se poduzmu konkretni pomaci i što šira suglasnost javnosti oko ove, za svako pa tako i naše društvo, prevažne teme.
Imali smo primjedbe na sastav prošle Ekspertne radne skupine koja se sastojala od samo šest članova od kojih su dva bila zaposlenici Instituta za društvena istraživanja u kojem je zaposlen i dr. Jokić. Premalo je bilo nastavnika praktičara u ERS i niti jedan STEM stručnjak, a upravo loši rezultati u tom području bili su, prema dr. Jokiću, jedan od razloga za pokretanje reforme. Započeta reforma kurula provedena je dosta naglo, prijedlozi predmetnih kurikula kao i međupredmetnih tema izrađeni su unutar četiri mjeseca, od strane vrlo malog broja stručnjaka za pojedino područje i to metodologijom temeljenom na ishode učenja a da se nije temeljito analiziralo je li ta metodologija dobra i općeprihvaćena i ima li boljih metoda.
Prema vlastitim izjavama pojedinih članova stručnih radnih skupina, bili su suočeni s mnoštvom tablica ishoda učenja koje su morali u kratkom vremenu ispunjavati, bez dovoljno promišljanja i konzultacija. Nakon što su kurikulski dokumenti stavljeni na stručnu i javnu raspravu i nakon što je stiglo mnoštvo primjedbi od mnogih pojedinaca ali i uglednih institucija, to je doživljeno napadom na obrazovanje. Prije pristupanja nastavku reforme, treba provesti detaljnu analizu postojećeg stanja u obrazovanju odnosno iskoristiti postojeće analize institucija koje se upravo vanjskim vrednovanjem obrazovanja i bave.
Zato je gospođa Jasminka Buljan Culej prava osoba za voditelja reforme obrazovanja jer je dugogodišnja zaposlenica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja gdje se godinama bavila upravo analizom i vrednovanjem našeg obrazovnog sustava, a prije toga je bila nastavnik praktičar direktno u nastavnom procesu.Postoje dokumenti iz nekih nastavnih predmeta, koji predstavljaju napredak u odnosu na postojeće kurikule, oko kojih je struka suglasna, i nema razloga da se oni ne implementiraju u praksi. Nema razloga da se ne poboljša ono što je već sada moguće poboljšati. Što se tiče međupredmetnih tema, potrebno je napraviti široku javnu raspravu zašto su odabrane upravo te teme, a ne neke druge, i dobro razmisliti treba li svim tim temama pretrpavati ionako pretrpane nastavne sadržaje i nepotrebno birokratizirati nastavni proces, posebno ako su ti sadržaji već zastupljeni u postojećim nastavnim predmetima.
Kako bi naši učenici trebali učiti?
Učenike treba motivirati, zainteresirati za nastavu, smanjiti opseg znanja a naučene sadržaje svladati na razini primjene, evaluacije, analize i sinteze. Nastava nam je još uvijek u prevelikom postotku predavačka, a učenje naših učenika na razini reprodukcije u vječnom zatvorenom krugu: nabubaj, odgovaraj za ocjenu, zaboravi! To je ono što želimo promijeniti, želimo kvalitetno i primjenjivo obrazovane mlade ljude, motivirane za daljnje učenje. Potrebno je poticanje izvrsnosti nastavnika da se u prosvjeti ne završava negativnom selekcijom nego da se najbolji učenici upisuju na nastavničke fakultete, također treba povezati nastavničke fakultete s osnovnim i srednjim školama kako bi iskusni nastavnici podučavali buduće nastavnike. Osnovna značajka hrvatskoga društva jest depopulacija i starenje stanovništva što se i hrvatskom školstvu nameće kao zadatak što će ga današnji učenici jednoga dana morati rješavati. Da bi u tome bili uspješni škola bi im morala ponuditi i demografske sadržaje kako bi postigli životnim prilikama odgovarajuće ishode.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
