Građani RH birat će zastupnike za Hrvatski sabor u srijedu 17. travnja. Parlamentarni izbori održat će se prema pravilima koja su vrijedila i na prošlim izborima. Broj izbornih jedinica, kao i broj mandata koji se “dijele” u svakoj od njih ostaje isti.
Hrvatska tako i dalje ostaje podijeljena na 10 izbornih jedinica u kojima birači izabiru po 14 zastupnika. U dvije dodatne izborne jedinice, za dijasporu i zastupnike nacionalnih manjina, bira se tri odnosno 8 zastupnika. Ukupan broj zastupnika u Hrvatskom saboru iznosi 151, a za formiranje Vlade potrebno je 76 “ruku” zastupnika. Jedina novina kod ovogodišnjih izbora je promjena geografskih granica nekih izbornih jedinica. Ona je bila nužna zbog pritiska Ustavnog suda koji je zahtijevao da se broj birača po izbornoj jedinici uravnoteži i vrati u margine razlike do 5%. To je i učinjeno te je sadašnje maksimalno odstupanje 2,20%, a navedenim promjenama je 22% birača promijenilo svoju izbornu jedinicu.
>Izbori u srijedu smanjit će izlaznost u dijaspori: Milanoviću nije prvi put da na to utječe
U nastavku donosimo popis izbornih jedinica i njihove nove geografske odrednice koje vrijede na ovogodišnjim parlamentarnim izborima.
Prva izborna jedinica
Prva izborna jedinica uz drugu i šestu obuhvaća dijelove glavnog grada RH – Zagreba. U njoj su smještene gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Pešćenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje.
Uz dijelove Zagreba prva izborna jedinica prostire se i na južnim područjima Zagrebačke županije. Grad Velika Gorica te općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica njeni su dijelovi.
Druga izborna jedinica
I druga se izborna jedinica jednim svojim dijelom nalazi na prostoru Grada Zagreba. Gradske četvrti Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete dijelovi su druge izborne jedinice. Uz njih, ova izborna jedinica uključuje područja još tri županije. Bjelovarsko-bilogorsku županiju u cijelosti, istočni i jugoistočni dio Zagrebačke županije (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina…) te zapadni i južni dio Koprivničko-križevačke županije (Križevci, Kalnik, Sokolovac…)
>Sedak za Narod.hr o izborima u srijedu, popisima birača, porukama koje dominiraju u kampanji
Treća izborna jedinica
Treća izborna jedinica najsjevernija je izborna jedinica u RH. Ona uključuje čak četiri županije. Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku u cijelosti te sjeverozapadni dio Zagrebačke županije (Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušća).
Četvrta izborna jedinica
Osječko-baranjska županija i Virovitičko-podravska županija u cijelosti se nalaze u četvrtoj izbornoj jedinici. Uz njih, ona uključuje i neke dijelove Koprivničko-križevačke županije. Točnije gradove Đurđevac i Koprivnicu te općine Drnje, Đelekovec, Hlebine, Legrad, Podravske Sesvete…
>Vanđelić za Narod.hr o mjesecima u logoru, manjincima, rodnoj ideologiji
Peta izborna jedinica
Ova izborna jedinica izuzetno je duga te se prostire od krajnjeg istoka zemlje (Ilok) sve do Hrvatske Kostajnice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tri su županije cijelom svojom površinom u petoj izbornoj jedinici. To su: Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija. Uz njih, tu su još i neki gradovi i općine iz istočnog dijela Sisačko-moslavačke županije: Hrvatska Kostajnica, Novska, Lipovljani, Jasenovac…
Šesta izborna jedinica
Izborna jedinica pod rednim brojem šest jedna je od onih koja obuhvaća dijelove glavnog grada. Točnije, gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug te Trešnjevka – sjever. Osim toga šestu izbornu jedinicu čine i zapadni te jugozapadni dijelovi Zagrebačke županije: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić…
Sedma izborna jedinica
Sedma izborna jedinica po mnogima je bila, a i nakon promjena ostala, geografski najneobičnija u cijeloj RH. Ona se proteže od Kutine na istoku, sve do Matulja na zapadu te Gračaca i otoka Paga na jugu. Sastoji se od čak pet županija. Ličko-senjska i Karlovačka županija u cijelosti su u ovoj izbornoj jedinici. Osim njih, ovdje pripadaju i dijelovi Sisačko-moslavačke (Glina, Kutina, Petrinja, Popovača…), Zadarske (Obrovac, Pag, Gračac) i Primorsko-goranske županije (Bakar, Čabar, Delnice…).
Osma izborna jedinica
Osma izborna jedinica najzapadnija je jedinica u RH. Ona zahvaća Istarsku županiju i zapad Primorsko-goranske županije, točnije gradove i općine: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Bašku, Kostrenu, Omišalj, Punat, Vrbnik…
>Program Mostove koalicije: Olakšavanje referenduma, dječji doplatak za svu djecu, vojska na granici
Deveta izborna jedinica
Sjeverna i srednja Dalmacija većinski se nalaze u devetoj izbornoj jedinici. U njoj se nalaze cijela Šibensko-kninska županija te dijelovi Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Od Zadarske županije u ovoj su izbornoj jedinici njeni središnji i južni dijelovi: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadar…Ovdje pripada i sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, trogir, Vrlika…
Deseta izborna jedinica
Najjužnije izborna jedinica u RH je ona deseta. Ona se prostire na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije te na južnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Obuhvaća gradove: Dubrovnik, Metković, Makarsku, Split, Omiš, Vis, Vrgorac, Imotski…
