Prvi novci iz strukturnih fondova EU za Hrvatsku dolaze za KAquarium

Fond za regionalni razvoj EU odobrio je financiranje gradnje velike turističke atrakcije u Karlovcu – 36,7 milijuna kuna vrijednog akvarija slatkovodnih riba i muzeja rijeka, što bi trebali biti i prvi novci iz strukturnih fondova Unije koji će doći u Hrvatsku, istaknula je jutros zamjenica karlovačkog gradonačelnika Marina Kolaković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na konferenciji za novinare uz obalu rijeke Korane, Kolaković je najavila kako će narednog tjedna biti objavljen natječaj javne nabave za izvedbeni projekt, a u veljači i natječaj za gradnju i opremanje. U travnju trebaju početi prva rušenja i potom gradnja na prostoru sagrađenog, a nikada dovršenog autokampa na desnoj obali Korane, koji se nalazi uz karlovački Sportsko rekreacijski centar.

KAquarium je dio projekata iz strateškog unaprjeđenja turizma i gospodarstva, jer se istovremeno radi i na nekoliko drugih projekata vezanih na rijeke i slatkovodno ribnjičarstvo te uzgoj i preradu ribe, sve za, kako je rekla, gospodarki razvoj Karlovca i posebno ruralnih prostora.

Direktor županijske Razvojne agencije “Karla” Viktor Šegrt je put do dobivanja bespovratnih sredstava za ovaj projekt nazvao oglednim primjerom kako općine i gradovi trebaju surađivati s regionalnim koordinatorima za apliciranje na strukturne fondove. “Projekti u strukturnim fondovima EU imaju šanse samo ako se uklapaju u sve strategije, od onih najnižeg reda, preko županijskih, nacionalnih i onih europskih”, poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo regionalnog razvoja uložilo je u izradu dokumentacije oko 1,5 milijuna kuna, a rezultat toga je privlačenje 36,2 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava (98,72 posto), dok će razliku do ukupnog iznosa od 36,9 milijuna kuna podmiriti Grad Karlovac.

Marina Grčić, pročelnica gradskog Upravnog odjela za EU fondove i investicije, rekla je da je rok za gradnju ovih dana počeo teći te da KAquarium prve goste treba primiti do 29. rujna 2016. godine, i to 12.000 posjetitelja u prvih godinu dana, a broj bi potom u narednih 15 godina trebao postupno rasti. Oni će moći razgledati deset velikih bazena od po 25 prostornih metara i niza manjih bazena sa svim bogatstvom života u rijekama i jezerima, odnosno primjerke svih 150 živućih slatkovodnih ribljih vrsta Europe, od čega 40-tak endemskih.

Zgrade su projektirane kao betonske školjke u koje je umetnut cjeli sustav akvarija, crpki i filtera. Arhitektica Romana Ilić, iz projektnog ureda studio 3LHD, rekla je da su zgrade KAquariuma potpuno uklopljene u okoliš, krovovi su zeleni, kosi, pa granica između gradnje i okoliša nije jasno definirana, jer je objekt u dijelu grada uz obalu gdje nema nikakve druge gradnje i svaka bi drugačija gradnja bila invanzivna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve je projektirano kao tri ozelenjena brežuljka, a tzv. zeleni trg može primiti velik broj grupa koje mogu tu boraviti do ulaska u akvarijski prostor. U tom će prostoru, pak, biti mirna atmosfera, lagani prolaz s najviše 300 gostiju istovremeno – uz bazenski kompleks, multimedijske i izložbene dvorane, konferencijski prostor i suvenirnicu. Vani će biti akvapark, prostor za radionice o autohtonom bilju te za rekreaciju.

Djelatnost akvarija spada u zoološke vrtove te je novinare zanimalo mogu li endemske vrste biti tako tretirane i preživjeti u zatočeništvu. Dražen Orajić iz Hrvatskog veterinarskog instituta, koji je uključen u projektiranje, rekao je da mogu i da se sve radi po propisima i po pravilima Ministarstva zaštite okoliša te u suradnji s Prirodoslovno matematičkim fakultetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.