Psihologinja Brajković: Socijalno distanciranje većini je ljudi neugodno iskustvo

Lovorka Brajković
Foto: Universitas

Pandemija je povećala neizvjesnost, dovela do stanja zabrinutosti i straha koji može postati tako intenzivan da može otežati svakodnevno adekvatno funkcioniranje. Socijalno distanciranje je većini ljudi nepoznato i neugodno iskustvo koje podrazumijeva odmak od uobičajenih rutina i aktivnosti i kao takvo uvelike narušava emocionalnu dobrobit”, ističe psihologinja dr. sc. Lovorka Brajković u razgovoru za Narod.hr, s kojom smo razgovarali o koronakrizi i kako pandemija koronavirusa utječe na naše mentalno zdravlje?

Dr. sc. Brajković docentica je na Odjelu za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija te prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu na tom Fakultetu. Ondje je ujedno i voditeljica savjetovališta za studente i osoblje. S obzirom na tu dužnost, ona nam zaista može puno reći o pitanju koje smo naveli u uvodu, osobito o tome kako se s tim problemima nose mladi, koji posebno teško podnose neprilike zatvaranja i izolacije.

Narod.hr: Obnašate dužnost prodekanice na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu, a ujedno ste ondje i voditeljica savjetovališta za studente. Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom savjetovališta?

Dr. sc. Lovorka Brajković: Savjetovalište – Centar za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške ima za cilj unaprjeđenje kvalitete života studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja Fakulteta hrvatskih studija sa svrhom poboljšanja emocionalnih, psihičkih, akademskih i profesionalnih aspekata života. Savjetovalište pruža usluge psihološke podrške i pomoći te usluge karijernog razvoja. Psihološko savjetovanje provode educirani psiholozi – nastavnici Odsjeka za psihologiju te psiholozi vanjski suradnici, a namijenjeno je svim studentima i zaposlenicima Fakulteta hrvatskih studija koji se suočavaju s određenim emocionalnim i psihičkim poteškoćama odnosno nailaze na poteškoće u socio-emocionalnom funkcioniranju.

Savjetovalište ima iznimno važne zadaće poput poticanja uključivanja onih studenata i zaposlenika koji se suočavaju s psihološkim poteškoćama u proces savjetovanja, destigmatizaciju traženja psihološke pomoći, osvještavanje populacije studenata i zaposlenika o važnosti zaštite mentalnog zdravlja i preveniranja psihičkih poteškoća. Pružatelji usluga savjetovanja vode se Kodeksom etike u psihološkoj djelatnosti. To znači da su dužni uvažavati ljudska prava i dostojanstvo svakog korisnika, održavati visoku razinu kompetentnosti u svome vlastitome radu (uključujući svjesnost o granicama vlastitih znanja i kompetencija), imati visoke standarde profesionalne i znanstvene odgovornosti prema korisnicima i čitavoj zajednici, svojim djelovanjem raditi na promicanju integriteta znanosti i prakse psihologa, pružati svoje usluge u kontekstu profesionalnih odnosa te čuvati tajnost podataka korisnika.

Aktivnosti usmjerene na karijerni razvoj potiču viziju i misiju Fakulteta hrvatskih studija pružajući podršku studentima i zaposlenicima u njihovim akademskim programima tijekom studija, promičući cjeloživotno obrazovanje i profesionalni razvoj. Osnovni cilj tih aktivnosti je pomoći studentima u razvoju, evaluaciji i implementaciji profesionalnih odluka i planova u budućoj karijeri, pomažući korisnicima u boljem poznavanju sebe, svojih interesa i sposobnosti, pružajući obrazovne i profesionalne informacije kako bi što bolje upoznali svijet rada, razvili kompetencije i interese za cjeloživotno obrazovanje, spremnost na kontinuiran proces osobnog razvoja i prilagodbe na promjene. Osim karijernog savjetovanja koje pruža podršku studentima u ranijim fazama studiranja kad je propitivanje vlastitih izbora najčešće, u Savjetovalištu se mogu dobiti i usluge karijerne procjene i informiranja i karijernog obrazovanja.

Otkako je Savjetovalište obnovilo svoj rad krajem 2017. godine, psihološku pomoć i podršku i karijerno savjetovanje je potražilo oko 250 korisnika, većinom studenata, ali i zaposlenika Fakulteta te je pruženo oko 800 sati savjetovanja, bilo psihološkog, bilo karijernog. Organiziran je niz psihoedukativnih radionica i radionica namijenjenih karijernom savjetovanju i obrazovanju, a u provedbi navedenih radionica sudjelovali su i brojni vanjski dionici. Stoga smatram da možemo biti zadovoljni dosadašnjim radom Savjetovališta, osobito jer iz godine u godinu bilježi porast studenata koji traže pomoć te se u sve većem broju uključuju u organizirane aktivnosti. Važno je za istaći da psihološku podršku ne traže samo studenti psihologije koji su najsenzibiliziraniji za ovakvu vrstu pomoći već se sve više uključuju i studenti drugih studijskih grupa. Navedeno ide u prilog činjenici da su kolegice i kolege uključeni u rad Savjetovališta svojim nadasve stručnim, a i nesebičnim radom doprinijeli smanjenju stigme koja se veže uz traženje stručne psihološke pomoći.

Narod.hr: Jeste li u protekloj godini, koja je bila obilježena koronakrizom imali povećan broj studenata koji su se javljali u savjetovalište i kakvi su ih sve problemi mučili?

Dr. sc. Lovorka Brajković: Protekla godina, obilježena koronavirusom je donijela brojne promjene koje su zahtijevale, ali još uvijek zahtijevaju stalno prilagođavanje na nove situacije i nove okolnosti. Pandemija je povećala neizvjesnost, dovela do stanja zabrinutosti i straha koji može postati tako intenzivan da može otežati svakodnevno adekvatno funkcioniranje. Socijalno distanciranje je većini ljudi nepoznato i neugodno iskustvo koje podrazumijeva odmak od uobičajenih rutina i aktivnosti i kao takvo uvelike narušava emocionalnu dobrobit. I upravo u situacijama kad neizvjesno prožima sve pore ljudskog funkcioniranja, socijalna podrška i potpora, druženje i brojne druge socijalne aktivnosti uvelike pomažu u otklanjanju nastalog disbalansa. Stoga, ograničavanje socijalne potpore i izolacijske strategije ugrožavaju osjećaj povezanosti i nepovoljno utječu na mentalno zdravlje. Socijalne aktivnosti i druženje na daljinu nikako ne mogu zamijeniti društvenu prisutnost uživo. Iako takve aktivnosti pomažu u sprječavanju širenja bolesti i štite tjelesno zdravlje, s druge strane u velikoj mjeri narušavaju psihološku dobrobit i smanjuju kvalitetu i zadovoljstvo životom i predstavljaju „dobar“ put za razvoj brojnih psiholoških poteškoća.

Trenutačno stanje pandemije, a i potresi koji su obilježili prošlu godinu uvelike generiraju brojne negativne emocije i poteškoće poput povećane razine stresa koja zahtijeva stalnu prilagodbu, iscrpljujući obrambene snage pojedinca, doprinoseći razvoju poremećaja prilagodbe, razdražljivosti, nesanice, sniženog raspoloženja, preplavljujuće tjeskobe i panike, sniženog praga tolerancije na frustraciju, osjećaja usamljenosti i drugih. Pojedinci koji su bili izravno izloženi potresima, uzevši u obzir činjenicu da su uvelike potrošili svoje prilagodbene kapacitete za suočavanje s pandemijom, predstavljaju vulnerabilnu skupinu kod koje se mogu u većoj mjeri očekivati porast emocionalne i psihičke patnje.

U protekloj, 2020. godini, Savjetovalište Fakulteta hrvatskih studija bilježi porast klijenata te je pruženo dvostruko više usluga savjetovanja nešto što je to bio slučaj s prethodnim godinama. Najčešći razlozi radi kojih su studenti tražili psihološku podršku su smanjeno samopouzdanje, obiteljski problemi, partnerski problemi, ispitna anksioznost, poteškoće snalaženja u novim situacijama, nošenje s gubitkom, pomoć u procesu žalovanja, poteškoće nošenja sa stresom, međugeneracijsko prenošenje traume i drugi. U okviru karijernog savjetovanja studenti su najčešće tražili rješenja vezana za nesigurnost oko odabira studija, donošenje odluka vezano za promjenu studija, dileme oko daljnjeg profesionalnog razvoja, poteškoće u učenju, nemogućnost odabira specifičnog smjera budućeg zaposlenja, problemi s tranzicijom na diplomski studij, savjetovanje oko kasnijeg postdiplomskog obrazovanja. Valja istaknuti da su studenti tražili pomoć i radi poteškoća u snalaženju s novim oblikom nastave (nastavu na daljinu) i izvršavanjem studentskih obveza, nemogućnost adekvatnog upravljanja vremenom, smanjene motiviranosti vezano za izvršavanje studentskih obveza, stanja napetosti, poteškoća sa spavanjem, poteškoće nošenja s manjkom socijalnih kontakata „uživo“ i drugi.

“Psihološka pomoć je danas dostupnija nego ikada”

Narod.hr: Jesu li se možda u Savjetovalište ikad javili i nastavnici? Kakvi su problemi njih mučili?

Dr. sc. Lovorka Brajković: Tijekom ovog iznimno stresnog, ali i traumatskog razdoblja, osim studenata, pomoć su potražili i pojedini nastavnici. Navedena činjenica osobito je značajna jer ukazuje na to da se Savjetovalište „nametnulo“ kao mjesto u kojem svatko, od studenata pa do zaposlenika može naći nešto za sebe kako bi poboljšao svoje radno, emocionalno i socijalno funkcioniranje te kao mjesto na kojem mogu bez straha i cenzure iznijeti svoje misli, osjećaje i brige. Kao što su se studenti morali prilagoditi na nove oblike studiranja, tako su se i nastavnici našli u nezavidnoj situaciji, u vrlo kratko vremenu su se našli u virtualnom okruženju poučavanja gdje su trebali usvojiti i prilagoditi nove načine dijeljenja znanja „životu na daljinu“.

Uz svladavanje svih izazova tehnologije, redovitog izvršavanja radnih zadataka, nedostatak bliskih odnosa sa studentima, nastavnici su izloženi brojnim brigama, neizvjesnostima, nedoumicama podjednako kao i ostatak populacije. Nastava na daljinu, iako ima neke male prednosti, nikako ne može zamijeniti oblik poučavanja uživo, i kao takva narušava granice između privatnog i poslovnog stvarajući osjećaj gubitka kontrole nad vremenom, povećavajući osjećaj napetosti, dovodeći do porasta frustracije, a gubitak takvih granica nerijetko dovede do toga da osoba teško razlikuje poslovnu i privatnu sferu funkcioniranja. Sve se to odražava na adekvatno funkcioniranje i narušava mentalno zdravlje. Preplavljujuće negativne emocije, narušena obiteljska dinamika, poteškoće nošenja s posljedicama traumatskih događaja, poteškoće uspostave zdravih granica i ravnoteže između poslovnog i privatnog su samo neki od problema radi kojih su pojedini nastavnici potražili psihološku podršku. Suočavanje sa svim ovim izazovima nije nimalo jednostavno i lagano te je potrebno dobro brinuti o sebi, svojim kapacitetima i svom cjelokupnom zdravlju.

Narod.hr: Vrijeme koronakrize vrlo je zahtjevno – ograničava nam mogućnost druženja, izravnog kontakta, bavljenja sportom… Kako svatko od nas može sebi pomoći u takvim uvjetima?

Dr. sc. Lovorka Brajković: Briga o mentalnom zdravlju je podjednako važna kao i briga o tjelesnom zdravlju. Iako je većini ljudi nezamislivo započeti dan bez osobne higijene, opravdano se postavlja pitanje koliko ljudi uopće posvećuju pažnju mentalnoj higijeni i brizi za emocionalnu i psihološku dobrobit.

Brigom o mentalnom zdravlju može se prevenirati pojava psihičkih poremećaja i unaprijediti kvaliteta života. Pronaći vrijeme za sebe, okružiti se ljudima koji omogućavaju osobni rast i razvoj, birati na koga i na što trošimo svoje dragocjeno vrijeme, razvijati fleksibilnost, spoznati i prihvaćati emocije koje osjećamo, pa čak i one negativne, jer su i one sastavni dio života, dobra organizacija svakodnevnog funkcioniranja, sve to uvelike može smanjiti stres i napetost i ublažiti negativne posljedice pandemije i potresa.

No, ponekad brige i teškoće mogu biti toliko snažne da nadilaze sposobnosti i kapacitete osobe da se samostalno nosi s njima. U tim situacijama je iznimno važno potražiti psihološku pomoć i podršku, a psihološka pomoć je danas dostupnija nego ikada.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr