Pučka pravobraniteljica Lora Vidović priznala: U Hrvatskoj su najviše diskriminirani – Hrvati

Prije desetak dana portal narod.hr objavio je kako su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i dio udruga iz Platforme 112 u izvješću koje su poslali UN-u ukazali na etničku diskriminaciju koju, između ostalih, potiču prosvjedi protiv “ćirilice” u Vukovaru.

Odbor UN-a za ljudska prava je, naime, 31. 3. izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.

Izvješće je pripremljeno na temelju informacija koje su o ćirilici u Vukovaru dostavili Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112″, a koje nisu uzele u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirim na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata.

Pučki pravobranitelj je neovisan

Na upit portala narod.hr da pojasni na temelju kojih parametara je uputila ovakvo izvješće, pravobraniteljica Vidović odgovorila je kako ured pučke pravobraniteljice sastavlja izvješća jer je “temeljem Ustava Republike Hrvatske, Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama. U svom radu je samostalan i neovisan, a zakonom je zabranjen svaki oblik utjecaja na rad pučkog pravobranitelja.”

Ova ustavna i zakonska jamstva samostalnosti i neovisnosti su među najvažnijim mjerilima temeljem kojih je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske pri tijelima UN-a akreditiran kao ‘nacionalna institucija za ljudska prava sa statusom A’ kao dokazom najvišeg stupnja samostalnosti (prema tzv. Pariškim načelima). Naša se akreditacija svakih pet godina podvrgava reviziji te smo tako 2013. godine reakreditirani statusom ‘A’, istaknula je pravobraniteljica Vidović.

Izvješća pravobranitelja i nevladinih udruga su dodatni zvor informacija UN-u

Navedeni status, navodi dalje, uključuje i obvezu podnošenja neovisnih izvješća tijelima Ujedinjenih naroda. “Ova neovisna izvješća, uz Vladina izvješća koja su temeljni izvor informacija te tzv. alternativna izvješća nevladinih organizacija, tijelima UN-a koriste kao svojevrsni dodatni izvor informacija. Stoga je pučka pravobraniteljica, sukladno svom statusu, u okviru Trećeg periodičnog izvješća RH prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, podnijela Neovisno izvješće UN-ovom Odboru za ljudska prava, izrađeno u suradnji s pravobraniteljicom za djecu, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.”

Ne raspolaže konkretnim podacima o slučajevima diskriminacije

“Vezano uz Vaš upit koliko je točno bilo slučajeva diskriminacije prema Srbima u Vukovaru, tim podatkom ne raspolažemo, s obzirom da veliki broj slučajeva diskriminacije nikada ne bude prijavljen kako pravobraniteljskim institucijama, tako niti policiji ili nevladinim organizacijama te se u malom broju slučajeva pokreću sudski postupci. Raspolažemo, međutim, podatkom da je tijekom 2014. godine pučkoj pravobraniteljici podneseno 49 pritužbi na diskriminaciju temeljem rase, etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla, od čega su u 22 pritužbe pritužitelji bili pripadnici srpske nacionalne manjine odnosno osobe srpskog etničkog podrijetla. Kao područja diskriminacije navedeni su pravosuđe i uprava (8), radni odnosi (4), pristup dobrima i uslugama (3), stanovanje (3), diskriminacija općenito (3) te socijalna sigurnost (1), a u sadržajnom se smislu radilo o različitim oblicima diskriminacije, no najčešće o izravnoj diskriminaciji i uznemiravanju. Također, postupali smo povodom poziva na bojkot srpskih trgovina i drugih djelatnosti u Vukovaru, uz objavu njihovog popisa na društvenim mrežama, no krajem prosinca 2014. godine još uvijek je bilo u tijeku provođenje dodatnih izvida s ciljem utvrđenja postojanja elemenata kaznenog djela od strane nepoznatog počinitelja.”

U 2014. godini pokrenut svega jedan postupak protiv diskriminacije

“Vezano uz procesuiranje slučajeva diskriminacije, iako je već dvije godine na snazi novi Kazneni zakon koji regulira kaznena djela mučenja i drugog okrutnog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, povrede ravnopravnosti građana, povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti, spolnog uznemiravanja te javnog poticanja na nasilje i mržnju, u 2014. godini pokrenut je svega jedan postupak radi nekog od navedenih kaznenih djela. Uzrok tome nije izostanak kaznenih djela povezanih s diskriminacijom, već njihovo još uvijek nedovoljno poznavanje, neprijavljivanje te neprocesuiranje počinitelja. Osim toga, prema podatcima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH tijekom 2014. godine vođeno je 29 postupaka vezanih uz kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, pri čemu 20 zbog govora mržnje prema pripadnicima nacionalnih manjina”, istaknula je pravobraniteljica.

Etnička diskriminacija najčešća

“Glede raširenosti diskriminacije u Republici Hrvatskoj, pritužbe građana pučkoj pravobraniteljici ukazuju kako je od diskriminacijskih osnova iz nadležnosti ove institucije daleko najrasprostranjenija diskriminacija na temelju etničke pripadnosti, rase ili boje kože te nacionalnog podrijetla, i to od početka primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije. Temeljem pritužbi koje zaprimamo, provedenih istraživanja, ali i podataka različitih međunarodnih organizacija, osobito su diskriminaciji izloženi pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, a manje drugih nacionalnih manjina, pri čemu bi prva sljedeća bili Bošnjaci. Ujedno su rasnoj ili etničkoj diskriminaciji izloženi i migranti, uključujući tražitelje azila i azilante. Na ovo ukazuju i istraživanja o predrasudama provedena u Hrvatskoj, koja pokazuju kako građani u najvećoj mjeri negativne stavove imaju prema manjinama s kojima su najčešće u dodiru (Romi, Srbi), ali i prema onima s kojima se rjeđe susreću (Kinezi, Arapi)”, kaže Vidović

Najbrojnija skupina je i najčešće diskriminirana

“Iako do diskriminacije najčešće dolazi kada su neke grupe u društvu u nejednakom ili nepovoljnijem položaju u usporedbi sa većinskim pučanstvom, kao na primjer osobe sa invaliditetom ili pripadnici nacionalnih manjina, naravno da je moguće da diskriminirani budu i pripadnici većinskog stanovništva, odnosno Hrvati u Republici Hrvatskoj. Dapače, većina slučajeva diskriminacije o kojima pučka pravobraniteljica izvještava u svojem redovitom Izvješću Hrvatskom saboru odnosi se na diskriminaciju Hrvata, po različitim osnovama diskriminacije, kao što su dob, obrazovanje ili pak imovno stanje.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: fah