Dok europski čelnici mudruju kako zaustaviti energetsku krizu, građani strahuju kako će preživjeti zimu. Europa je u povijesti svoj napredak temeljila na jeftinoj ruskoj energiji, ponajprije prirodnome plinu. Prekidanje svake ovisnosti je teško, zna biti i bolno. Kako izbjeći zamku moguće nove ovisnosti o američkome LNG-u? IIma li Unija viziju kako pronaći nove izvore energije unutar same sebe?
O tome su HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili: Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Igor Dekanić, energetski stručnjak, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus i Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
“Skladište Okoli praktično 100% napunjeno”
Na početku emisije Otvoreno govorilo se o razini pripremljenosti Hrvatske za predstojeću zimu, a vezano uz zalihe plina.
– Nema nikakvog razloga za strah. Mi smo se pripremili još negdje u veljači. Napravljeno je sve da se skladište plina Okoli napuni. Ono je praktično drugi tjedan 100% zapunjeno. Da nije bilo intervencije države, to se ne bi bilo dogodilo, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić.
LNG terminal radi u svojem punom kapacitetu, naglašava, ističući da domaća proizvodnja radi normalno.
– Donesena je odluka da je praktično cijeli domaći plin usmjeren prema HEP-u i to po cijeni od 41 euro za energiju, kaže Milatić.
Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus kaže da je ključno pitanje koja će biti cijena plina, ne samo za građane, već i za poslovni sektor.
– Svi ti ljudi negdje rade, radna mjesta moraju biti sigurna, tvrtke moraju biti konkurentne. Treba vidjeti kakve će biti implikacije cijene energenata na ostale cijene. Ne zaboravimo da današnji val inflacije je baziran na porastu cijene energetike.
Glavno osigurati opskrbu
Hrvatska je prošle godine potrošila oko 2,9 milijardi kubika plina. Što se može očekivati ove godine, svi pozivaju na racionalizaciju?
– Ako će se skladište napuniti do punog kapaciteta, ako se uzme zimska potrošnja i ako se uzme kapacitet skladišta te kolika je domaća potrošnja, vjerojatno hoće. Ako neće biti ekstremno niska zima, pretpostavljam da će opskrba biti dovoljna. ističe energetski stručnjak Igor Dekanić.
– Ako se ovo usporedi s naftnom krizom 1973./1974. godine i tada je glavni cilj bio osiguranje opskrbe, a za cijene se pitalo tek kasnije, navodi.
Cijene porasle s 13 na 300 eura po MWh
Što se tiče racionalizacije potrošnje, cilj EU je bio da se potrošnja smanji za 15-ak posto.
– Hrvatska je to postigla. Teret je podnijela Petrokemija, zbog visokih cijena plina nije radila u tom periodu. Cilj je da se uštedi i kod kućanstava u grijanju. Te uštede neće biti tako velike, s obzirom na to da su cijene niske, a zbog potpora Vlade, kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Dalibor Pudić.
Dodaje da su cijene u zadnja tri, četiri mjeseca značajno oscilirale.
– Početkom 2021. cijene plina su se kretale oko 13 eura po MWh. Ako se usporedi s ovih 300, vidimo koliko je otišlo gore. Sumnjam da se može vratiti na stare vrijednosti, a s obzirom na inflaciju. Ipak, ne mogu ostati ovako visoke, stabilizacijom i alternativnim dobavnim pravcima, mogle bi se stabilizirati na ipak manje od 100 eura po MWh, dodaje.
Skladište Okoli služi za stabilnost sustava
Državni tajnik Milatić kaže da u skladištu imamo 430 milijuna kubičnih metara plina.
– Ako je malo hladnija zima, cijela Hrvatska potroši negdje oko 650 milijuna kubičnih metara. To je značajna količina. Ovo skladište održava stabilnost plinskog sustava. Ima svoj period punjenja koje je počelo u lipnju, sada završava. Pražnjenje će završiti negdje u veljači.
Mnogi govore da će ova zima biti teška, ali da će iduća biti još teža.
– Vremenske prognoze se obično daju na sedam dana. Ekonomske prognoze za razdoblje dulje od tri mjeseca su vrlo upitne, dodaje Mladen Vedriš ističući da se to često mijenja.
– Ako se ratna agresija Rusije zaustavi, stvari će se vratiti relativno u normalu, ističe, dodajući da će se stvari u iduće dvije godine logistički razvijati. Španjolci najavljuju uvoz alžirskog plina, Nijemci su najavili izgradnju četiri LNG terminala, moguće da će dva ili tri realizirati.
“2024. Hrvatska će proizvoditi 1,2 milijarde kubika plina godišnje”
Kako povećati i razviti svoje rezerve vezano uz plin. Hrvatska prema podacima, već godinama smanjuje proizvodnju plina.
– Ležišta se iscrpljuju, od početka se znalo da će za 15 do 20 godina početi padati proizvodnja i da će se iscrpiti. Treba s jedne strane pojačati domaća istraživanja. Pozitivna bušotina danas neće značiti crpljenje plina danas ili sutra, već za četiri ili pet godina kada se cijeli sustav izgradi. S druge strane, promjena strukture prema obnovljivim izvorima, to zahtijeva investicije, ulaganja i vrijeme. Uz solarne i vjetroelektrane tu je i geotermalna energija, ističe energetski stručnjak Igor Dekanić.
Milatić ističe da je točno da pada proizvodnja, no da danas postoji puno ugovora i istraživanja.
– Sve su prognoze da ćemo mi 2024. proizvoditi oko 1,2 milijarde kubika plina godišnje.
“Riješiti potrošnju na racionalniji način”
– SAD je priskočio na tržišnim osnovama. Treba vidjeti što će biti s diverzifikacijom pravaca u iduće dvije godine. U onom trenutku kada cijene padnu i politika američkih izvoznika će se opet okrenuti prema Aziji. Potrebno je povećati proizvodnju unutar europskog kontinenta. Drugo je racionalizirati potrošnju, novim tehnologijama i novim ulaganjima, smatra Mladen Vedriš.
Povukao je paralelu s cjepivom za COVID. Kaže da su se prije cjepiva proizvodila i po deset godina, ali da kada je bila kriza, da se to dogodilo u godinu i pol dana.
– Potrošnja na racionalniji način isto mora biti riješena unutar dvije godine, smatra.
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, slaže se s ocjenom da bi iduća zima mogla biti teža od ove.
– Mi smo ovoga ljeta preko Sjevernog toka 2 dobivali nešto ruskog plina, moguće je da toga iduće zime neće biti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
