Pupovac i Mesić u Srbu: veličanje Tita i komunizma uz optužbe za fašistoidnost i ustaštvo

Srb, 27.07.2014 - Srpsko narodno vijeće, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te općina Gračac organizirali su proslavu godišnjice Dana ustanka naroda Like. Središnja proslava i polaganje vijenaca održana je kod spomenika Vanje Radauša. Na slici Stjepan Mesić, Milorad Pupovac i Aleksandar Tolnauer. foto FaH/ Mladen VOLARIĆ /ds

Srpsko narodno vijeće (SNV), SABA i općina Gračac danas su organizirali proslavu godišnjice Dana ustanka naroda Like 27. jula u Srbu. Na taj se datum do 1990. obilježavao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, a u samostalnoj Hrvatskoj se kao Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja, jer je na taj dan 1941. osnovan prvi Sisački partizanski odred u šumi Brezovica.

Proslavu pokraj spomenika ustanku u Srbu, Mesić je nazvao ‘danom sjećanja na početke ustanka protiv okupacije 1941. i zajedničkog ustanka Hrvata i Srba u Hrvatskoj’, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac pozvao je, između ostalog, na minutu šutnje za sve nedužne žrtve, i Srbe i Hrvate, koje su stradale, kako u Suvaji, tako i u Boričevcu, ali i kasnije, kako u Škabrnji, tako i za one stradale u Varivodama.

Na poziv Komunističke partije koju je vodio Josip Broz Tito pravi je ustanak, rekao je Mesić, počeo baš ovdje i zajednički su ga poveli Hrvati i Srbi, ili Srbi i Hrvati, posve je svejedno, rekao je i ustvrdio da je ustanak protiv okupacije počeo baš ovdje, a da se time nimalo ne umanjuje značenje ranijeg osnivanja Prvoga partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska.

Za tzv. NDH, “koju i danas slave”, kako je rekao, “oni koji demonstriraju protiv obilježavanja Dana ustanka”, Mesić je kazao da nije formirana voljom hrvatskog naroda, nego voljom okupatora, te ni putem izbora ni putem referenduma, a program joj je bio zločinački.

“Tom je režimu zločin bio program, politika i svakodnevna praksa od samoga početka, a uporno nam pokušavaju nametnuti lažnu tezu da su ustaše navodno pribjegli teroru braneći hrvatsku državu od četnika, ili srbo-četnika i komunista – kako vole reći”, rekao je Mesić, te podsjetio da je prije tog ustanka u Srbu NDH uveo prijeke sudove, zabranu ćirilice i zaštite arijevske krvi i časti hrvatskog naroda, te je počelo osnivanje koncentracijskih logora za Srbe, Židove, Rome, komuniste i antifašiste.

“I time je počelo obespravljivanje i ubijanje sukladno riječima Mile Budaka: ‘Jedan ćemo dio Srba pobiti, drugi raseliti, a ostale ćemo prevesti na katoličku mjeru i tako pretopiti u Hrvate’”, rekao je Mesić i naglasio da tako piše u ustaškom glasilu “Hrvatski narod” od 24. srpnja 1941.

Mesić je izrazio zabrinutost jer smatra da “plima neofašističkog radikalizma preplavljuje hrvatsko društvo”, te poručio da tolerancija prema fašizmu nije demokratičnost i da se “izljevi fašistoidne mržnje” ne mogu opravdati floskulom da svatko ima pravo na svoje mišljenje.

Pupovac: Nisu ovdje u Srbu i u Drvaru branili Dražu, nego Jožu

Milorad Pupovac je u svom govoru ustvrdio da je na današnji dan prije 73 godine u Srbu počeo narodnooslobodilački pokret Hrvata i Srba, ali da su tome prethodili pokolji u Gudovcu, Grubišnom Polju, Kerestincu, Veljunu, Banskom Grabovcu, Jadovnom i drugdje. Bilo je ubijeno mnogo nevinih ljudi, a zahvaljujući ustanku, oslobođen je dio okupiranog teritorija u koji je onda mogao doći vrhovni zapovjednik koji se nije zvao Draža nego Joža, rekao je.

“Nisu ovdje u Srbu i u Drvaru branili Dražu, nego Jožu, ali ne valja to govoriti onima koji su jučer i koji danas prosvjeduju protiv ovog skupa. Narod se tada digao da bi obranio goli život, ali i vođen idejom antifašizma, i nije se dao da ga netko uvede u ideju četništva ili fašizma, već su ustali da bi gradili ideju bratstva i ravnopravnosti među narodima”, rekao je Pupovac. Izrazio je nezadovoljstvo što je danas tog bratstva sve manje kao jedinstva, “a previše je nacionalizma, koji narod doživljavaju kao narode domaćina i narode gosta”.

“Mi se zalažemo za Europu ravnopravnih naroda, protiv homofobija, nacionalizma, ksenofobije i svake vrste ekstremizma”, istaknuo je Pupovac. Zalažemo se, dodao je, i za Europu socijalne pravednosti, a ne Europu prepuštenu tržištu i kapitalu, na štetu onih koji žive od rada.

Poručio je da je ideja socijalne pravde i socijalne pravednosti važna i zbog toga što se kroz raslojavanje na bogate i siromašne nacije “protura nacionalizam, prodaje se siromašnima kao mržnja”.

“Mi slobodu razumijemo kao ravnopravnost, jedinstvo kao jednakost, bez obzira na različitost, a bratstvo kao pravednost, i to je sadržaj našeg antifašizma za koji se danas borimo”, istaknuo je Pupovac.

Proslavi u Srbu nazočili su, među ostalima i izaslanik predsjednika RH Zlatko Gareljić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer.

Uz predstavnike organizatora proslave Dana ustanka, vijence su dalmatinskim borcima na lokalnom mjesnom groblju i podno spomenika, svim ostalim palim borcima, položili izaslanik predsjednika Josipovića, predstavnica srbijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, predstavnici Sekcija boraca i njihovih potomaka Šeste ličke Nikola Tesla i 35. ličke udarne divizije iz Beograda, te županijskih vijeća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije i Istarske županije.

Uz velike mjere osiguranja istodobno je održan prosvjed na kojem je, u organizaciji Autohtone hrvatske stranka prave, bilo stotinjak nazočnih koji su rekli da prosvjeduju jer ne žele „da laž postane istina”.

Predstavnici Hrvatske stranke prava (HSP) i koalicijskog Saveza za Hrvatsku izrazili su protest protiv današnje proslave ustanka u tom mjestu jer smatraju da je to neprihvatljivo, nedemokratsko i anticivilizacijsko veličanje etničkog čišćenja i genocida nad nesrpskim stanovništvom na području istočne Like i jugozapadne BiH u Drugome svjetskom ratu.

“Radi se o ustanku koji je bio posljedica sprege talijanskih fašista, četnika i komunista, jer je povijesna činjenica da su oni taj ustanak dogovorili 23. srpnja 1941. godine na željezničkoj postaji obližnjeg Otrića”,  rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb, podsjećajući na žrtve.

U telefonskoj izjavi za Hinu kazao je da ta proslava slavi pokolj nad Hrvatima. Podsjetio je da je tada hrvatsko stanovništvo iz Borićevca protjerano, a hrvatskih sela Brotnja i Krnjeuše (na BiH strani) više uopće nema.

Srb je u ime Saveza za Hrvatsku (HSP, HZ, HDSSB, ABH, A-HSS, OS, HRAST, ZZH) izrazio uvjerenje da je jasna politička poruka SNV-a, jednog od organizatora sutrašnjeg skupa, “da je moguće nekažnjeno ubijati Hrvate”, te da time “ostavljaju živom ideju o velikosrpskom ustanku i protiv današnje Hrvatske”.

Čelnici stranaka Saveza za Hrvatsku nedavno su pozvali Ministarstvo unutarnjih poslova da zabrani proslavu ustanka u Srbu 27. srpnja a Vladu da putem institucija istraži zločine koje su tada počinili četnici i komunisti uz pomoć talijanskih fašista.

“Tog 27. srpnja 1941. u Srbu nije ustanička puška opalila u fašiste, nego su se na njezinu nišanu i pod četničkim nožem našli nedužni i nezaštićeni hrvatski civili koje su krvnici izmasakrirali, pobacali u jame”, rekao je Srb na konferenciji za novinare 10. srpnja. Dodao je da je u razdoblju između travnja i 28. srpnja 1941. brutalno ubijeno i 350 hrvatskih katoličkih hodočasnika i bačeno u jamu Golubnjaču te dva katolička svećenika. Nakon toga, dodao je, u kolovozu 1941. stradalo je i selo Borićevac s oko 2200 stanovnika. Svi su protjerani, a oni koji nisu mogli napustiti selo su pobijeni ili živi spaljeni. Komunističke vlasti nakon rata nisu dopustile povratak protjeranim stanovnicima, pa čak ni onima koji su nakon progona otišli u partizane, naveo je Srb.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah