Prognanike i potomke 1941. godine raseljenog sela Boričevac, kod Donjeg Lapca, okupili su danas Zajednica povratnika Hrvatske i Udruga Ličana Župe Boričevac na komemorativnom skupu pod nazivom “Dan sjećanja na žrtve velikosrpsko-fašističke pobune 27. srpnja 1941. godine u jugoistočnoj Lici i zapadnoj Bosni”.

Uz moto “Žrtve imaju pravo na sjećanje, mi nemamo pravo na zaborav”, organizatori su isticali da je to “dan sjećanja na žrtve pobune u Srbu koja je rezultirala genocidom čije su posljedice i danas očite”.

U jutarnjim su satima sudionici komemoracije od 15 kilometara udaljenog Brotnja išli do jame na Dabinoj Strani u koju su bili bačeni članovi obitelji Ivezići, pa do obnovljene župne crkve u Boričevcu, gdje je u podne biskup Mile Bogović predvodio misno slavlje i održao pogovor žrtvama, a posebice za žrtve obitelji Ivezić iz Brotnje.

“Niti ih je tko sudio, niti ih je imao zašto suditi, pa ipak su tako okrutno ubijeni. Bilo je dovoljno da su Hrvati i katolici, pa da ih se makne iz živih. Istina je da su neki od sljedbenika ‘prve puške iz Srba’ osudili to ubojstvo, no nije li to ubojstvo samo obična posljedica onoga što je davno bilo pripremano Hrvatima i katolicima, što je bio glavni zadatak ustanika i puške koja se i danas slavi?” – rekao je biskup Bogović.

Srpsko narodno vijeće, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te općina Gračac danas u Srbu u podne su organizirali proslavu godišnjice Dana ustanka naroda Like.

Govoreći o tom obilježavanju, Bogović je rekao da je to “najbolnija rana koja boli cijelo tijelo Hrvatske”. “Slavi se prva puška koja vas je protjerala, koja je mnoge od vaših pobila, koja je vaše kuće popalila, koja vam nije dala da se vratite na zgarišta svojih kuća”, kazao je.

Do 1990. u dotadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 27. srpnja obilježavao se kao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, a u samostalnoj Hrvatskoj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja, jer je na taj dan 1941., više od mjesec dana prije ustanka u Srbu, osnovan prvi Sisački partizanski odred u šumi Brezovica.

U ime Zajednice povratnika Ličko-senjske županije Frane Vrkljan, koji je predvodio pješačenje do jame na Dabinoj strani, gdje su u travnju ove godine ekshumirana tijela 19 članova obitelji Ivezić, rekao je da se te strahote ne smiju zaboraviti.

“Naše vlasti do sada nisu imale sluha za revitalizaciju Boričevca i povratak potomaka Boričevca, ali ja sam siguran da je to moguće. Radimo sve da stvorimo uvjete da se to nakon 70 godina progonstva i dogodi”, istaknuo je Vrkljan.

U ljetu 1941. godine Hrvati su prognani i posve istrijebljeni iz ličkog Pounja – Boričevca, Kulen Vakufa i ostalih mjesta u okolici: Brotinja, Poljica, Mišljenovca, Donjeg i Gornjeg Lapca. Boričevljani se nakon Drugog svjetskog rata nisu smjeli vratiti u svoje selo pa su se naselili drugdje po Hrvatskoj, ponajviše u okolici Bjelovara. Na mjestu njihova sela ostala je samo ruševina crkve i župnog stana, kod kojih su se prvi put okupili tek nakon „Oluje“.

Izvor: narod.hr/agencije
Photo: FAH