Pusić: nisu ispunjeni uvjeti za povlačenje hrvatske tužbe, ali je i dalje moguće

Prva potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih i europskih poslova te predsjednica HNS-a Vesna Pusić ponovila je danas da nisu ispunjeni uvjeti nakon kojih bi bilo moguće razgovarati o mogućnostima povlačenja tužbe za genocid, koju je Hrvatska podnijela protiv Srbije Međunarodnom sudu pravde u Haagu, ali i zaključila da cijela procedura povlačenja tužbi ide dalje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Uvjeti nisu ispunjeni i usmeni dio cijelog procesa počinje sljedeći ponedjeljak. Mislim da je neobično važno da svi imamo na umu što će se događati u tom sudskom procesu, svakako će se govoriti o najtragičnijim događajima, ali su vezani na prošlost i na devedesete”, rekla je Pusić na konferenciji za novinare na pitanje o početku procesa u hrvatskoj tužbi protiv Srbije pred međunarodnim sudom i dodala da će “nastojati da današnjica i budućnost ne budu zarobljene tragedijama koje su se događale u prošlosti”.

Ministrica Pusić susrela se jučer s prvim potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, a na pitanje o postignuću konkretnog dogovora s Vučićem oko rješavanja problema nestalih, što se spominjalo kao jedan od preduvjeta za moguće povlačenje hrvatske tužbe, odgovorila je da taj preduvjet nije ispunjen.

“Dobili smo prošlo ljeto podatke za 13 ljudi i ti su podaci bili točni. Međutim, ostalo je još 900 i nešto slučajeva. Mi smatramo da to treba i dalje rješavati i rješavat ćemo, ali tjedan dana prije početka saslušanja svakako nema neke šanse da se to u ovaj tjedan dana riješi, kako bi se moglo razgovarati o povlačenju tužbi”, istaknula je Vesna Pusić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dakle, cijela procedura povlačenja tužbi ide, a na toj temi nastavit ćemo raditi jer smatramo da je to ključno pitanje, ljudsko pitanje te da na njemu treba raditi”, odgovorila je Pusić i dodala da je jedan od preduvjeta za povlačenje tužbe za genocid bilo i pitanje procesuiranja optuženih za ratne zločine, na čemu rade dva ministarstva pravosuđa.

Nakon tužbe koju je Hrvatska podnijela protiv Srbije, godinu dana kasnije Srbija je Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske i optužila ju za genocid nad srpskim civilima tijekom ratnih operacija od 1991. do 1995. godine.

Srbija je i službeno, u siječnju ove godine, započela pregovore o članstvu u Europskoj uniji. No, u široj javnosti provlači se pitanje Udbinih arhiva, a mediji su pisali o tome da je jedan od preduvjeta pristupa Srbije EU njihovo otvaranje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je nešto što nije sastavni dio pregovora Srbije i početka pregovora Srbije za članstvo u Europskoj uniji. Kao što smo rekli i na čemu ćemo ustrajati, Hrvatska će kao zemlja članica u pregovorima sa Srbijom držati visoke kriterije u ispunjavanju svega što je potrebno, uključujući i sve reformske procese za članstvo Srbije u EU. Bilateralne teme rješavat će se bilateralno s jasnim stavom, ali bilateralno. I to je, ja bih rekla jedna vrsta novog pristupa toj temi u regiji”, odgovorila je Pusić na pitanje o tome što se događa sa spornim arhivima.

Potpredsjednica vlade je objasnila i zašto se s potpredsjednikom srbijanske vlade Vučićem poljubila tri puta prilikom svog službenog posjeta Beogradu, postavljeno je pitanje zašto je tako postupila.

“Ja kad idem u neku drugu zemlju, ako znam jezik te zemlje ili običaje te zemlje, nastojim taj jezik govoriti i držati se nekih običaja. Pa tako recimo u Americi u koju idem prekosutra, govorit ću engleski. Budući da je to jedan običaj koji doduše nije samo u Srbiji, nego i u Nizozemskoj i u Belgiji i u Norveškoj, smatram to jednom gestom pristojnosti koja ništa ne košta niti išta znači, osim što znači određenu razinu pristojnog ponašanja”, odgovorila je Pusić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je postupak protiv Srbije pokrenula 1999. godine zbog kršenja UN-ove Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, počinjenih tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine.

Prema navedenoj Konvenciji koju je UN-ova Opća skupština prihvatila 1948. godine, podrazumijeva se da je genocid bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se potpuno ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.