Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić potvrdila je u intervjuu listu Independent da će se kandidirati za glavnu tajnicu UN-a, dodajući da je za nju “velika čast” biti dio procesa.
“Kandidirat ću se”, potvrdila je listu. “Velika je čast za mene biti dio procesa”, kazala je za list koji ocjenjuje da ona ima “pristojne izglede” za to mjesto na kojem treba naslijediti Ban Ki-moona kada mu u prosincu istekne mandat.
Glavnog tajnika imenuje UN-ova Opća skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. Neformalna praksa regionalnih rotacija pokazuje da bi novi UN-ov šef trebao biti iz Istočne Europe. Istovremeno, raste potpora da na to mjesto dođe žena.
Proces je počeo prošle godine kada je glavnu direktoricu UNESCO-a Irinu Bokovu kandidirala Bugarska ali obiteljske veze s komunističkim elitama mogle bi joj ne ići u prilog. Uz to, kriza u Ukrajini učinit će težim pronalaženje kompromisnog kandidata iz Istočne Europe, s obzirom na veto na koji ima pravo pet članica Vijeća sigurnosti – SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija.
Ako bi Vijeće sigurnosti biralo izvan Istočne Europe, bivša novozelandska premijerka Helen Clark, administratorica UN-ovog Programa za razvoj, ima odlične uvjete.
S obzirom na činjenicu da su i Bokova i Clark već unutar struktura UN-a, Pusić u tom ima manje izgleda, kaže list. Međutim, njezino iskustvo u poslijeratnoj politici odličan je trening za UN, vjeruje Pusić.
“Možda je previše za očekivati da glavni tajnik može mijenjati zemlje”, kazala je. “Ali pomaže kada osoba razumije i zna kako je to obraćati se ljudima u zemlji ili suočavati sa situacijom u zemlji prije ili tijekom sukoba”.
Pusić, čiji engleski je novinar Independenta ocijenio gotovo besprijekornim, te kazao da je u politici već desetljećima, vjeruje da bi proces trebao prvi puta uključiti javnu raspravu među kandidatima.
“Ljudi osjećaju da im UN nije blizak: vrlo je apstraktan, tamo u New Yorku, a u vrijeme kriza dođu plave kacige i prođu kroz vašu zemlju. (Rasprava) bi instituciju učinila prihvatljivijom i poznatijom globalnoj publici”
Možda s jednim okom prema Moskvi, kaže novinar, Pusić naglašava važnost popravljanja odnosa s Rusijom u svjetlu ukrajinske krize.
Ona vjeruje da je hrvatski put s poslijeratnog nacionalističkog autoritarnog sustava do članice EU-a i njezino mirno rješavanje graničnog spora sa Slovenijom potencijalni model za rješavanje sukoba. “To iskustvo možemo iskoristiti u Africi i Aziji, Latinskoj Americi”, dodaje Pusić za Independent.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
